Nacrt Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV), koji je upućen u javne konsultacije, ne predstavlja korak naprijed, već rizik od daljeg urušavanja nezavisnosti pravosuđa. Na to sve, Nacrt Zakona se našao na dnevnom redu Vijeća ministara i prije nego što su konsultacije okončane, što ukazuje na izigravanje procedura, te da su javne konsultacije samo farsa, piše Transparency International BiH.
Kada je riječ o sadržaju Nacrta, odnosno verzije koja se nalazi na javnim konsultacijama, umjesto da otkloni ranije identifikovane probleme, nacrt ih dodatno osnažuje kroz, između ostalog, učvršćivanje etničke kvote u članstvu Vijeća, koje postaju trajno pravilo. Pored toga, zadržava se princip po kome se unaprijed utvrđuje raspodjela pozicija u odnosu na etničku pripadnost i instituciju iz koje se kandiduju nosioci pravosudnih funkcija, što je do sad u praksi već dovelo do manipulacija radi namještanje pozicija.
Umjesto da etničke kvote budu privremeni korektivni mehanizam, kako je preporučila Venecijanska komisija, nacrt ih trajno ugrađuje u zakon, čime one postaju trajno pravilo za izbor članova VSTV-a. Prelazne odredbe čak ostavljaju mogućnost da kvote ostanu na snazi do potencijalnog članstva u EU, pa i nakon toga, čime se dugoročno učvršćuje praksa izbora članova najvažnijeg pravosudnog tijela po etničkoj pripadnosti, umjesto stručnosti, iskustva i profesionalnog . Osim što se nacionalna pripadnost postavlja kao trajan instrument kontrole nad radom Vijeća, ovakav oblik političkog uticaja može imati ozbiljne posljedice po njegovu nezavisnost i funkcionalnost u godinama koje dolaze.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Pravilnik o postupku žrijebanja po ovom nacrtu donose VSTV i ministarstva pravde na državnom, entitetskom nivou i nivou Brčko distrikta, čime se izvršnoj vlasti daje direktan uticaj na ključni dio postupka imenovanja članova Vijeća, a od sastava Vijeća dalje zavisi primjena svih drugih odredbi zakona.
S druge strane, ključne procedure prepuštaju se podzakonskim aktima, a politički uticaj na izbor članova Vijeća ostaje moguć kroz netransparentne procedure izbora članova koji se biraju van pravosudne zajednice, od strane Vijeća ministara, Parlamentarne skupštine i advokatskih komora FBiH i Rs.
Osim ovoga, VSTV bi svojim pravilnicima dodatno uređivao niz suštinskih odredbi koje se tiču, izbora izbornih komisija, postupaka imenovanja i napredovanja, te pravila za odstupanje od rang-lista. Ovako širok prostor za proizvoljno odlučivanje članova VSTV o sopstvenim obavezama, nadzoru i procedurama, kao i diskreciji koja se time stvara u pogledu imenovanja, neće doprinijeti jačanju odgovornosti i nadzora. Time se slabi ionako poljuljano povjerenje javnosti u integritet pravosuđa i nosilaca pravosudnih funkcija, imajući u vidu dosadašnju praksu u kojoj je VSTV sekundarnim propisima mijenjao smisao zakonskih normi.
