ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

NATO prije 31 godinu započeo vojnu intervenciju u BiH

Redakcija Mostar

Ova operacija u konačnici je dovela do Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je parafiran nepuna tri mjeseca kasnije, 21. novembra 1995. u Zračnoj bazi "Wright-Patterson" u Ohiou.

Na današnji dan prije 31 godinu, 30. avgusta 1995., NATO snage predvođene Sjedinjenim Američkim Državama započele su vojnu intervenciju u Bosni i Hercegovini.

Ova operacija u konačnici je dovela do Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je parafiran nepuna tri mjeseca kasnije, 21. novembra 1995. u Zračnoj bazi "Wright-Patterson" u Ohiou.

Povod za intervenciju bio je zastrašujući artiljerijski napad Vojske Rs na Sarajevo dva dana ranije, 28. avgusta 1995., kada su minobacačkom granatom proizvedenom u tvornici "Krušik" u Valjevu (Srbija) kod Gradske tržnice u Sarajevu ubijene 43 osobe.

Svijet je konačno dobio dokaze o masovnom ubijanju građana Bosne i Hercegovine, ponajviše Bošnjaka, iako su te dokaze svjetski mediji objavljivali i godinama ranije.

Operacija NATO-a "Namjerna sila" (eng. Operation Deliberate Force) u Bosni i Hercegovini počela je oko 2 sata ujutro 30. avgusta 1995. i završila se 21. septembra 1995. godine, a uključila je oko 400 aviona i 5.000 ljudi iz 15 zemalja svijeta.

Ispaljeno je više od 1.000 projektila. Vojna operacija bila je načelno odobrena i ranije na Vijeću NATO-a, ali se nije dogodila do drugog masakra na Markalama u Sarajevu.

Komandant srpskih snaga Ratko Mladić, naime, spriječio je zračni napad NATO-a u junu 1995. godine tako što je za stubove i vojne instalacije vezao vojnike UNPROFOR-a. Bilo je to istinsko poniženje međunarodne zajednice pred svjetskom javnošću.

U operaciji NATO-a u BiH učestvovale su SAD, koje su izvele najveći broj letova (oko 66 posto), zatim Turska, Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Nizozemska, Italija, Španija...

Inače, tokom operacije "Namjerna sila" obavljeno je 3.515 letova protiv 338 ciljeva. Izvršeno je 750 napada.

Avioni koji su učestvovali u operaciji polijetali su iz vojne baze u Italiji i sa američkog nosača aviona "Theodore Roosevelt".

Prema procjenama, 68 posto bombi korištenih u operaciji bilo je tipa "precizno navođene municije".

U bombardovanju su uništena skladišta municije, protuavionske baterije, radarske instalacije, postrojenja za komunikaciju, stovarišta, artiljerijske jedinice, komandni bunkeri, mostovi...

Cilj je bio da se oštete srpske komunikacije i bosanski Srbi privremeno onesposobe da odgovore i prikupe pojačanja. Čak je i civilni telefonski sistem srušen kako ne bi mogao biti korišten u vojne svrhe.

Bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović posvjedočio je da su se čelnici bosanskih Srba, Radovan Karadžić i Ratko Mladić, bojali NATO-a.

- Postali su svjesni veličine svih grešaka koje su napravili i činjenice da sve može da se upropasti i da Rs nestane - pričao je Bulatović.

Cilj ovih borbenih djelovanja NATO aviona i Snaga za brzu intervenciju bio je da se vojno i političko rukovodstvo Rs prisili da deblokira Sarajevo i povuče teško naoružanje iz "zone isključenja" oko grada.

Cilj je relativno brzo i ostvaren. Povukli su teške topove iz Sarajeva. Narednog dana Amerikanci su naredili prestanak zračnih napada.

Poslije tri godine i četiri mjeseca prestali su da granatiraju bosansku prijestonicu. Na koncu, operacija međunarodnih snaga u BiH bila je učinkovita i time je dovela Srbe za pregovarački sto.

Svi nezavisni analitičari su jedinstveni u ocjeni - da je takva odlučnost međunarodne zajednice u BiH pokazana ranije, gotovo bi sigurno bio spriječen genocid nad Bošnjacima, krvoproliće nezapamćeno na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.