Komitet ministara Vijeća Evrope ponovo je razmatrao slučaj Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine i izvršenje grupe presuda kojima je utvrđena diskriminacija građana pri kandidiranju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Novo razmatranje dolazi samo 16 dana prije općih izbora u BiH, koji će 4. oktobra biti održani bez izmjena ustavnih odredbi zbog kojih je Evropski sud za ljudska prava još 2009. godine utvrdio kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima.
Komitet ministara razmatrao je predmet u okviru pojačanog nadzora nad izvršenjem presuda Evropskog suda. BiH ni gotovo 17 godina nakon prve presude nije izmijenila Ustav i izborno zakonodavstvo na način koji bi uklonio utvrđenu diskriminaciju.
U središtu problema ostaju pravila prema kojima je mogućnost kandidiranja za Predsjedništvo BiH i Dom naroda vezana za etničku pripadnost i, u dijelu slučajeva, mjesto prebivališta.
Presuda Sejdić-Finci donesena je 22. decembra 2009. godine nakon što su se Evropskom sudu za ljudska prava obratili Dervo Sejdić i Jakob Finci.
Sejdić, koji je Rom, i Finci, koji je Jevrej, nisu mogli biti kandidati za Predsjedništvo BiH niti Dom naroda PSBiH jer se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda.
Evropski sud utvrdio je da takvo ustavno uređenje predstavlja diskriminaciju.
Nakon Sejdić-Finci uslijedile su i druge presude protiv BiH, pa Komitet ministara danas nadzire njihovo izvršenje u okviru iste grupe predmeta. Među njima su slučajevi Zornić, Pilav i Pudarić, koji su dodatno otvorili pitanje kombinacije etničkog izjašnjavanja i prebivališta kao uslova za kandidiranje.
Azra Zornić dobila je spor pred Evropskim sudom jer joj kao građanki koja se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda nije omogućeno kandidiranje.
U predmetu Ilijaza Pilava problem je bio drugačiji. Kao Bošnjak s prebivalištem u Rs nije mogao biti kandidat za Predsjedništvo BiH jer se iz tog entiteta bira član Predsjedništva BiH iz entiteta Rs, dok se bošnjački i hrvatski članovi biraju iz Federacije BiH.
Svetozar Pudarić, Srbin koji je živio u Federaciji BiH, također se nije mogao kandidirati za Predsjedništvo BiH zbog mjesta prebivališta.
Zbog različitih oblika diskriminacije utvrđenih u ovim predmetima, provođenje presuda ne može biti riješeno samo tehničkim izmjenama Izbornog zakona.
Komitet ministara je u ranijim odlukama jasno naveo da potpuno izvršenje presuda zahtijeva izmjene Ustava BiH i izbornog zakonodavstva.
To se nije dogodilo ni prije izbora 2026. godine.
Vijeće ministara BiH formiralo je radnu grupu za pripremu nacrta amandmana na Ustav BiH i izmjena i dopuna Izbornog zakona radi provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Zornić, Sejdić-Finci, Pilav i Pudarić.
Zadatak radne grupe je da pripremi konkretne prijedloge ustavnih i zakonskih promjena, nakon čega bi oni morali proći političku i parlamentarnu proceduru.
Potrebne izmjene, međutim, nisu usvojene.
Zbog toga će opći izbori zakazani za 4. oktobar biti održani prema istim osnovnim ustavnim pravilima za izbor Predsjedništva BiH i popunjavanje Doma naroda na koja se odnose presude Evropskog suda.
Komitet ministara je izvršenje grupe Sejdić-Finci zadržao pod pojačanim nadzorom. Taj postupak koristi se za predmete čije izvršenje zahtijeva složene ili hitne mjere i omogućava Komitetu da ih češće vraća na dnevni red te od države traži informacije o poduzetim koracima.
BiH je tokom godina Komitetu ministara dostavljala informacije o političkim razgovorima, pokušajima izmjene izbornog zakonodavstva i aktivnostima na pripremi rješenja, ali ustavne odredbe zbog kojih su donesene presude ostale su nepromijenjene.
Od prve presude iz decembra 2009. godine u BiH su u međuvremenu održani opći izbori 2010, 2014, 2018. i 2022. godine.
Peti izborni ciklus nakon presude Sejdić-Finci bit će održan 4. oktobra ove godine.
