Katastrofalni poslovni rezultati, prikrivanje dugova, netransparentno zapošljavanje i alarmantan gubitak od čak 65 posto zahvaćene vode obilježili su poslovanje JKP Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša u 2025. godini, zbog čega je Ured za reviziju institucija u FBiH ovom preduzeću izrekao radikalno negativno mišljenje.
Dok je zbog dotrajale mreže i bespravnih priključaka u vjetar otišlo najmanje 2,2 miliona KM potencijalne dobiti, uprava je frizirala finansijske izvještaje prikazujući sumnjivu dobit od 154 hiljade KM, istovremeno kršeći zakone kroz zapošljavanje bez konkursa i sumnjive javne nabavke teške milione maraka.
Kao šlag na tortu ove komunalne tragikomedije dolazi i spomenuti, spektakularno propali tender vrijedan 250.000 KM.
Dok uprava preduzeća očito muku muči sa sabiranjem i oduzimanjem, što dokazuje činjenica da im se podaci iz prečišćenog plana na portalu e-Nabavke razlikuju od onih koje su dali revizorima za nevjerovatnih 1,75 miliona maraka, u praksi su pokazali da znaju biti itekako kreativni sa tenderima.
Javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša dobilo je negativno mišljenje revizora za finansijske izvještaje za 2025. godinu, dok je za usklađenost poslovanja sa zakonima i propisima dobilo mišljenje s rezervom.
Revizori su utvrdili da se gubi čak 65 posto zahvaćene vode, što predstavlja potencijalno izgubljenu dobit od najmanje 2,2 miliona KM.
Upozorili su i na nepravilnosti u finansijskim evidencijama, nepotpun popis imovine, netransparentno zapošljavanje i nedostatke u postupcima javnih nabavki.
Prema izvještaju Ureda za reviziju institucija u Federaciji BiH, preduzeće je tokom 2025. godine zahvatilo 5,2 miliona kubnih metara vode, dok je korisnicima fakturisano svega 1,78 miliona kubnih metara. Razlika između zahvaćene i fakturisane vode iznosila je otprilike 65 posto, a najveći dio gubitaka povezan je s dotrajalošću vodovodne mreže.
Revizori su upozorili da uprava i drugi organi upravljanja nisu poduzeli odgovarajuće mjere kako bi zaštitili preduzeće od ekonomskih posljedica ovakvih gubitaka. Osim sanacije mreže, potrebno je uspostaviti i procedure za otkrivanje i kontrolu bespravnih priključaka.
Dobit od 154.000 KM pod znakom pitanja
Preduzeće je za 2025. godinu iskazalo dobit od 154.317 KM, nakon što je godinu ranije poslovalo s gubitkom od 260.596 KM. Međutim, revizori nisu mogli potvrditi da je ostvareni finansijski rezultat realno prikazan.
Razlog su, između ostalog, izostanak procjene umanjenja vrijednosti imovine, nevrednovane zalihe i neprocijenjeni očekivani kreditni gubici po nenaplaćenim potraživanjima. Zbog ovih propusta nije bilo moguće utvrditi njihov puni utjecaj na finansijski rezultat.
Posebno je navedeno da su obaveze po osnovu kredita potcijenjene za najmanje 131.363 KM, jer dospjele rate nisu evidentirane u bilansu. Društvo nije objavilo ni informacije o hipoteci na vlastitoj nekretnini kojom je osiguran kredit za obrtna sredstva i refinansiranje.
Dodatni problem predstavljaju zalihe u vrijednosti od 125.212 KM koje se nalaze na stanju duži niz godina, a za koje nije izvršena procjena neto utržive vrijednosti. Revizori nisu mogli potvrditi ni vrijednost potraživanja starijih od godinu dana, koja iznose najmanje 101.759 KM.
Šest radnika zaposleno bez javnog oglasa
Revizija je pokazala da je tokom 2025. godine šest zaposlenika primljeno na određeno vrijeme bez provođenja postupka javnog oglašavanja. Iako je takvo zapošljavanje provedeno pozivanjem na odredbe uredbe, revizori su upozorili da one nisu usklađene sa Zakonom o radu FBiH, kojim je propisana obaveza javnog oglašavanja.
Preduzeće je krajem 2025. godine imalo 62 zaposlenika, a troškovi plaća i ostalih ličnih primanja iznosili su 2,18 miliona KM. Prosječna plaća iznosila je 1.426 KM, najniža 1.020 KM, a najviša 3.379 KM.
Uprava preduzeća djelovala je samo s direktorom, iako je Statutom predviđeno da je čine direktor i dva izvršna direktora. Nadzorni odbor nije imenovao izvršne direktore, a Odbor za reviziju nije bio konstituisan tokom 2025. godine, uprkos tome što su u tri navrata provođeni konkursi za izbor njegovih članova.
Revizori su utvrdili i da preduzeće nije imalo uspostavljen funkcionalan sistem internih kontrola u svim značajnim poslovnim procesima. Nedostajali su interni akti kojima bi se uredili upravljanje rizicima, finansijsko planiranje, naplata potraživanja, korištenje službenih vozila i reprezentacije te popis imovine i obaveza.
Nepravilnosti u javnim nabavkama
U postupcima javnih nabavki preduzeće je nabavke po osnovu okvirnih sporazuma realizovalo putem narudžbenica, bez zaključivanja pojedinačnih ugovora, iako je tenderskom dokumentacijom bilo predviđeno njihovo zaključivanje. Vrijednost povezanih nabavki prelazila je propisane pragove od 10.000, odnosno 50.000 KM.
Uprava, također, nije izvještavala Nadzorni odbor o provedenim postupcima javnih nabavki, što nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, Zakonom o javnim preduzećima i Statutom Društva.
Revizori su upozorili i da je preduzeće prihvatilo obavezu sudužnika po ugovoru o kreditu iz 2022. godine, iako takva aktivnost nije dopuštena Zakonom o javnim preduzećima u FBiH.
Sporna imovina vrijedna 5,78 miliona KM
Jedan od dugogodišnjih problema odnosi se na evidentiranje vodovodnih objekata. Revizori su naveli da Općinsko vijeće Velike Kladuše nije razmatralo prijedlog za uknjižavanje osnovnih sredstava vrijednih 5.788.392 KM, koliko su iznosila na kraju 2021. godine.
Nisu precizno uređeni ni odnosi između Općine kao osnivača i preduzeća u pogledu vlasništva, upravljanja i korištenja vodovodnih objekata. Zbog toga nisu osigurani svi pravni preduvjeti za njihovo pravilno evidentiranje u poslovnim knjigama.
Dodatno, nije izvršen cjelovit popis zgrada i vodnih objekata niti je knjigovodstveno stanje usklađeno sa stvarnim stanjem imovine.
Preduzeće je na kraju 2025. godine imalo dugoročnu imovinu vrijednu 21,86 miliona KM, dok su ukupni rashodi iznosili 4,42 miliona KM.
Revizori su preporučili da se poduzmu mjere za smanjenje gubitaka vode, unaprijede finansijske i računovodstvene evidencije, osigura transparentno zapošljavanje i usklade postupci javnih nabavki s važećim propisima. Od Općine i nadležnih organa očekuje se i rješavanje pitanja vlasništva nad vodovodnim objektima kako bi se osigurali uvjeti za njihovo pravilno evidentiranje.
Vodovod Velika Kladuša uložio 1,75 miliona KM u projekat revitalizacije vodosnabdijevanja
Javno komunalno preduzeće Vodovod i kanalizacija Velika Kladuša započelo je realizaciju projekta Optimizacija i revitalizacija sistema vodosnabdijevanja, čija je procijenjena neto vrijednost 1,81 milion eura, odnosno oko 3,54 miliona KM.
Prema podacima iz revizorskog izvještaja, Društvo je 26. novembra 2025. godine zaključilo sporazum o dodjeli bespovratnih grant sredstava s Centrom za međunarodnu saradnju i razvoj (CMSR) iz Ljubljane. Donator se obavezao osigurati do 762.400 eura, odnosno oko 1,49 miliona KM, što predstavlja 42,09 posto stvarne neto vrijednosti projekta.
Od ukupnog iznosa granta, 331.860 eura predviđeno je za 2025. godinu, a preostalih 430.540 eura za 2026. godinu. Prema sporazumu, Vodovod Velika Kladuša obavezao se osigurati vlastita finansijska sredstva u iznosu od 1.049.000 eura, odnosno otprilike 2,05 miliona KM, te provesti potrebne pripremne radove i prateće aktivnosti.
