Vrijednost gotovine izvan banaka u Bosni i Hercegovini na kraju 2025. dostigla je 7,46 milijardi KM, što je povećanje od 8,56 posto u odnosu na godinu ranije. Ipak, Centralna banka BiH upozorava da rast tog iznosa ne otkriva koliko novca građani čuvaju kod kuće niti zašto to rade.
„Ne može se pouzdano tvrditi da povećanje količine gotovine u opticaju istovremeno znači i povećanje količine gotovine koju građani drže izvan banaka“, navode iz CBBiH, prenosi Oslobođenje.
Centralna banka raspolaže zbirnim podacima o gotovom novcu, ali oni ne omogućavaju utvrđivanje iznosa koji završavaju u „slamaricama“. Istovremeno rastu i kartična i druga bezgotovinska plaćanja.
„Razvoj bezgotovinskih plaćanja ne znači nužno smanjenje potražnje za gotovinom“, ističu iz ove institucije.
Krizne situacije prethodnih godina pratile su povećane potrebe za fizičkim novcem. Iz CBBiH podsjećaju na pandemiju, početak rata u Ukrajini i isključenje Sberbanke iz sistema SWIFT.
Na kraju 2020. vrijednost gotovog novca u KM izvan Centralne banke iznosila je 6,17 milijardi KM, odnosno 18,7 posto više nego krajem 2019. godine. Taj podatak odnosi se na novac izvan CBBiH, dok je iznos za kraj 2025. u dostavljenim podacima označen kao gotovina izvan banaka.
Ekonomista Igor Gavran smatra da na odluke građana utječu i uslovi pod kojima banke primaju njihovu štednju. Kao razloge navodi niske kamate, troškove održavanja računa i nepovjerenje dijela korisnika prema bankama.
Prema njegovoj ocjeni, građani čuvanje novca na računima mogu doživljavati kao ustupanje sredstava bankama uz zanemarivu naknadu, dok istovremeno plaćaju njihove usluge.
Gavran navodi i zabrinutost zbog mogućih ograničenja pristupa novcu, uključujući iskustva s blokiranjem ili zatvaranjem računa usljed sankcija.
„U međuvremenu je sigurno dobro imati određenu količinu novca i u gotovini, a da li baš za 72 sata ili duži period, to je teško procijeniti“, kaže Gavran.
Semir Dedić, predsjednik Udruženja „e-Transformacija“, objašnjava da dostupnost novca na računu zavisi od više povezanih sistema. Prekid ne mora nastati zbog krađe novca ili napada na samu banku.
„Može biti napad na infrastrukturu koja je dio lanca, a može se desiti i da nestane struje, pa da vi zbog toga ne možete pristupiti svom novcu“, upozorava Dedić.
Zbog mogućeg pada telekomunikacija, prekida napajanja ili drugih infrastrukturnih problema, opravdanim smatra posjedovanje gotovine za nekoliko dana osnovnih potreba.
Istovremeno naglašava da bankarski sistem spada među najsigurnije te da banke koje posluju u međunarodnim grupacijama lokalno primjenjuju sigurnosne standarde svojih centrala.
„Naravno, sve se može hakovati i ovdje i u inostranstvu, ali nije to sad da su oni loši“, kaže Dedić, koji držanje dijela novca u gotovini posmatra kao raspoređivanje rizika.
