Uvoz i dalje nadmašuje izvoz: Vanjskotrgovinski deficit BiH premašio osam milijardi KM. Hrana će biti sve skuplja

Redakcija Mostar

Bosna i Hercegovina u prvih sedam mjeseci 2026. godine bilježi rast i uvoza i izvoza, ali roba iz inostranstva i dalje ulazi u zemlju znatno većom vrijednošću nego što domaća privreda uspijeva izvesti.

Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prvih sedam mjeseci 2026. godine premašio je osam milijardi KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Iako je u istom periodu povećan i izvoz, domaća privreda i dalje nije uspjela pratiti vrijednost robe koja se uvozi. Uvoz je povećan za 6,8 posto, dok je izvoz porastao za 5,6 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Najveću vrijednost među uvezenom robom imaju naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, navodi Belma Alihodžić, stručna saradnica u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Poseban problem predstavlja struktura uvoza. Prema navedenim podacima, čak 80 posto hrane koja se troši u BiH dolazi iz uvoza, iako dio tih proizvoda domaća poljoprivreda može proizvoditi.

Takva situacija pokazuje prostor za povećanje domaće proizvodnje, ali i potrebu za većom podrškom poljoprivrednicima i kompanijama koje mogu konkurisati uvoznim proizvodima.

Ni izvoz nije bez pozitivnih pokazatelja. Njegova vrijednost u prvih sedam mjeseci povećana je za 5,6 posto.

Alihodžić posebno izdvaja izoliranu žicu, čiji je izvoz povećan za 129 miliona KM. Taj podatak, prema njenim riječima, potvrđuje značaj automobilske i elektroindustrije u strukturi bh. izvoza.

Rast izvoza zabilježen je i kod proizvoda od aluminija, dok su u drugom kvartalu ove godine značajan doprinos povećanju ukupnog izvoza dali metali, mašine i proizvodi elektroindustrije.

Ipak, rast izvoza nije bio dovoljan da smanji ukupni trgovinski jaz.

Ekonomski stručnjak Damir Bećirović smatra da je jedan od osnovnih načina smanjenja deficita povećanje konkurentnosti domaćih kompanija na međunarodnom tržištu.

„Naš vanjskotrgovinski deficit jeste dosta visok i način njegovog smanjenja je, prije svega, u tome da naše kompanije postanu konkurentnije na međunarodnom tržištu“, kazao je Bećirović.

Ekonomista Igor Gavran smatra da je za promjenu postojećeg odnosa potrebno više ulaganja i podrške domaćoj proizvodnji.

On ističe i ulogu potrošača, odnosno potrebu da građani, kada imaju izbor, prednost daju domaćim proizvodima.

Jedan od sektora koji ima potencijal za smanjenje uvozne zavisnosti jeste poljoprivreda.

Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković smatra da je domaćim proizvođačima potrebna snažnija podrška kako bi im se proizvodnja hrane više isplatila.

„Potrebno je razumijevanje dijela vlasti, subvencije za početak da to sve pokrenemo, što bismo kolokvijalno kazali, da se našem poljoprivredniku isplati ovdje proizvoditi hranu“, poručio je Vuković.

Bećirović kao dio rješenja navodi i poreska rasterećenja, rasterećenje rada te poreske olakšice za razvoj inovacija.

Prema dosadašnjim pokazateljima, BiH će i ovu godinu završiti sa visokim vanjskotrgovinskim deficitom. Istovremeni rast izvoza pokazuje da pojedini sektori imaju prostora za širenje, ali podaci o uvozu ukazuju da je domaćoj proizvodnji potrebna snažnija podrška kako bi mogla zauzeti veći dio tržišta u BiH i povećati plasman na inostrana tržišta.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Uvoz i dalje nadmašuje izvoz: Vanjskotrgovinski deficit BiH premašio osam milijardi KM. Hrana će biti sve skuplja | Politički.ba