Iako je Zakon o južnoj interkonekciji dobio podršku u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, brojne dileme oko njegove primjene i zakonitosti i dalje ostaju otvorene.
Sporna pitanja državne imovine, izbora investitora bez tendera i uloge lokalnih zajednica izazivaju sve glasnije reakcije, uz upozorenja da bi cijeli projekt uskoro mogao završiti pred Ustavnim sudom Federacije BiH.
Podsjećamo da je u tekst zakona unesen investitor, američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy u potpunom američkom vlasništvu, ali i naglašeno da kompanija BH Gas ne zaustavlja tim zakonom svoj rad.
Međutim, dio zastupnika upozorava da postoje problemi u zakonu koji bi mogli usporiti razvoj projekta, piše BHRT.
Netrasparentna dodjela kapitalnog infrastrukturnog projekta, bez izrade studije izvodljivosti i provođenja tendera, na štetu građana i države, kažu o Južnoj interkonekciji u nevladinom sektoru.
"Nemate analize koliko je to dugoročno isplativo jer povećanje kapaciteta je šest puta. Južna interkonekcija ima kapcitet šest puta veće od trenutnih potreba BIH to nema veze ni sa čim što su te iste vlasti potpisale u svim sporazumima prema EU", rekao je Denis Žiško iz "Aarhus centra".










