U Mađarskoj, suverenist Viktor Orban, premijer od 2010. godine, ponovno je izabran u aprilu 2022. na četvrti uzastopni mandat nakon nadmoćne pobjede njegove stranke Fidesz na parlamentarnim izborima. U vladajućoj koaliciji je i demokršćanska stranka KDNP.
Rekordni rezultat krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na parlamentarnim izborima u nedjelju nastavak je uspona radikalne, nacionalističke ili ekstremne desnice posljednjih godina u Evropi, prenosi Hina.
Na vlasti u Italiji i Mađarskoj
U Italiji, Giorgia Meloni, čija je tvrdodesna populistička stranka Braća Italije ostvarila povijesnu pobjedu na parlamentarnim izborima 2022. godine, vodi vladu od oktobra te godine u koaliciji s još jednom krajnje desnom Ligom Mattea Salvinija i konzervativnom strankom Forza Italia.
Meloni je bila jedina evropska čelnica koja je prisustvovala inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa 20. januara.
U Mađarskoj, suverenist Viktor Orban, premijer od 2010. godine, ponovno je izabran u aprilu 2022. na četvrti uzastopni mandat nakon nadmoćne pobjede njegove stranke Fidesz na parlamentarnim izborima. U vladajućoj koaliciji je i demokršćanska stranka KDNP.
Orban se priprema za parlamentarne izbore na proljeće 2026., gdje će mu izazivač biti bivši državni službenik Peter Magyar iz stranke Tisza.
Ostale koalicijske vlade
U Nizozemskoj, čelnik krajnje desnice Geert Wilders, čija je Slobodarska stranka (PVV) pobijedila na parlamentarnim izborima u novembru 2023., sklopio je koalicijski sporazum s tri desne stranke u maju 2024.
Morao je odustati od ambicija da postane premijer jer su neke stranke prijetile da će se distancirati od njega zbog njegovih notorno protuislamskih i euroskeptičnih stavova. Bivši šef obavještajne službe Dick Schoof postao je premijer.
U Slovačkoj, nacionalistički premijer Robert Fico (stranka Smer) vratio se na vlast u oktobru 2023. Fico je jedan od rijetkih čelnika EU bliskih Kremlju, a udružio se s centrističkom strankom Hlas (Glas) i krajnje desnom strankom SNS.
U Finskoj, Finska stranka, krajnje desna partija koja je osvojila drugo mjesto na parlamentarnim izborima u aprilu 2023., članica je vladajuće koalicije koju je formirao konzervativac Petteri Orpo, čija je Nacionalna koalicija desnog centra pobijedila na izborima.
U Švedskoj krajnja desnica podržava vladu
Krajnje desna stranka Švedski demokrati (SD), druga na parlamentarnim izborima 2022., nema predstavnika u švedskoj vladi, ali je usko uključena u njene odluke.
Čelnik konzervativaca Ulf Kristersson postao je premijer formiranjem većinskog bloka uz podršku SD-a na temelju koalicijskog programa koji uključuje značajno smanjenje imigracije.
Izborni uspjesi
Ekstremna desnica bila je na pragu vlasti i u drugim zemljama.
Nakon historijske pobjede na parlamentarnim izborima u septembru 2024., Austrijska Slobodarska stranka (FPÖ), koju su osnovali bivši nacisti, a sada vodi Herbert Kickl, započela je pregovore o formiranju vlade s konzervativnom ÖVP-om u januaru. Međutim, ti pregovori su propali, prvenstveno zato što je krajnja desnica željela gurnuti zemlju u euroskepticizam.
ÖVP i FPÖ već upravljaju u pet od devet austrijskih regija.
U Francuskoj, republikanski front formiran za izbore u ljeto 2024. spriječio je Nacionalno okupljanje (RN) da dođe na vlast. Međutim, ta krajnje desna stranka, čija je čelnica Marine Le Pen bila protivnica Emmanuelu Macronu na posljednjim dvama predsjedničkim izborima, sada je relativno vodeća stranka u Nacionalnoj skupštini.
Proboj
U Njemačkoj, AfD je, uz podršku saradnika Donalda Trumpa, udvostručio rezultat na parlamentarnim izborima u nedjelju i s 20,8 posto podrške pozicionirao se odmah iza demokršćana koje predvodi Friedrich Merz. Merz je odbacio mogućnost saveza s nacionalističkom i antimigrantskom strankom za formiranje koalicijske vlade.
U Belgiji, krajnje desna stranka Flamanski interes (VB) vodila je u anketama u Flandriji, najnaseljenijoj regiji, uoči parlamentarnih izbora u junu 2024. Na kraju, N-VA, stranka premijera Barta De Wevera, zadržala je vodstvo. No, VB je poboljšao svoje rezultate, osvojivši 31 od 124 mjesta u flamanskom parlamentu i postao najveća opoziciona grupa u saveznom parlamentu sa 20 zastupnika.
U Portugalu, krajnje desna stranka Chega (Dosta) učvrstila je svoj status treće političke snage u zemlji osvojivši 18,1 posto glasova na parlamentarnim izborima u martu 2024.
Na parlamentarnim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu u julu 2024., gdje je Laburistička stranka Keira Starmera došla na vlast nakon 14 godina konzervativne vlade, antiimigracijska Reformska stranka Nigela Faragea osvojila je oko 14 posto glasova i ušla u parlament s pet mjesta.
