Turska zajednica i muslimani Njemačke su sve više uznemireni nakon što je krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) otprilike udvostručila svoj udio glasova od 2021. godine i završila na drugom mjestu sa skoro 21% na općim izborima u nedjelju.
"Ovo povećanje podrške birača za krajnje desničarske stranke podstaći će ksenofobiju i povećati dodatne rizike za muslimane i Turke", rekao je Bülent Bilgi, bivši čelnik Unije međunarodnih demokrata (UID), nevladine evropske turske organizacije, piše Sabah.
Glavni njemački konzervativci pobijedili su na nacionalnim izborima u zemlji i AfD neće biti dio sljedeće vlade, ali i dalje ima moć da odredi diskurs i stavi veto na zakone u parlamentu.
Uspon krajnje desnice može se pratiti širom Evrope, tvrdi Bilgi, navodeći slična politička dešavanja u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Italiji i Holandiji.
"Ali brojke u Njemačkoj, iskreno, još uvijek nisu tako visoke kao u Italiji ili Francuskoj, ako moramo uporediti", rekao je Bilgi.
AfD je osnovan 2013. uz podršku Nijemaca koji su odbili da plate grčke državne dugove nakon finansijske krize 2007-2008. Stranka je potpuno zauzela krajnje desničare nakon 2015. godine, posebno na vrhuncu izbjegličke krize u kojoj je najmanje 1,3 miliona migranata sa Bliskog istoka zatražilo azil u Evropi.
Dobici AfD-a na izborima uglavnom dolaze iz istočne Njemačke.
"Nacija koja nije bila ozbiljno očišćena od nacističke ideologije pod vlašću Sovjetskog Saveza, očigledno je nastavila tu ideologiju tajno iz generacije u generaciju, a sada se nekako pojavila kroz AfD", rekao je Bilgi, ukazujući na alarmantno nacističku retoriku koju koristi AfD.
"U posljednje vrijeme, diskurs da će izbjeglice istjerati zapadnjake iz Evrope počeo se širiti istočnom Njemačkom, a neki ljudi su zaista počeli vjerovati u to", rekao je Bilgi.
On je tvrdio da antiimigrantski i antimuslimanski osjećaji nikada nisu nestali u Njemačkoj, posebno institucionalni rasizam.
Retorika krajnje desnice posebno je usmjerena protiv imigranata, ali treba napraviti razliku da AfD nema neprijateljstva prema drugim imigrantima unutar Evropske zajednice, kao što su Italijani, Španci, Francuzi ili Belgijanci, kaže Bilgi.
"Retorika AfD-a uglavnom je neprijateljstvo prema muslimanskom segmentu, Turcima", rekao je on. "Ne kriju se kada su otvoreno neprijateljski nastrojeni prema Turskoj i Turcima. Posebno su dobili na snazi antiislamskom retorikom, povećali svoje glasove i to nikada ne kriju jer je to njihovo najmoćnije oružje".
Turska zajednica u Njemačkoj, jedna od najvećih u Evropi sa populacijom većom od 3 miliona ljudi, izrasla je iz malih grupa turskih "gastarbajtera" dovedenih radi obnove Njemačke poslije Drugog svjetskog rata.
