Eksplozija ruskih dezinformacija zaprijetila je izbijanjem sukoba na Kosovu, naglašavajući hitnu potrebu za rješavanjem sve slabijeg informacionog okruženja u regionu, piše Antoinette Nikolova.
Ona je direktorka Balkanske inicijative za slobodne medije .
U tekstu za portal Euractiv ona najavljuje sastanak lidera Srbije i Kosova u Briselu u četvrtak, 18. augusta. Susret dolazi dok bukte nove tenzije u odnosima između dvije države.
Nikolova upozorava na zloupotrebu medija i društvenih mreža, naročito u Srbiji i smatra da i o tome dvojica lidera, uz posredovanje Miroslava Lajčaka, treaju razgovarati.
"Evo zašto: 1. augusta, spor oko pravila o registarskim tablicama automobila prerastao je u veliku krizu nakon što je eksplozija dezinformacija sa web-lokacija povezanih sa Rusijom i naloga društvenih medija tvrdila da su na Kosovu izbile borbe i da su srpske snage ušle u zemlju, i da će ih Rusija podržati. Panika je nastala sve dok nije postalo jasno da ove tvrdnje nikako nisu tačne.
Srećom, ovaj put je izbjegnut pravi sukob. Ali stručnjaci kažu da je napad bio agresivna ruska hibridna operacija osmišljena da izazove još jedan evropski rat i odvrati pažnju od Ukrajine. Nema razloga misliti da neće pokušati ponovo", piše ona.
Podsjeća da je jedna lažna vijest izazvala na Kosovu haos prije 18 godina.
"2004. godine Srbi su pogrešno optuženi da su udavili troje albanske djece. Uslijedila je medijska bura koja je dovela do izbijanja etničkog nasilja u kojem je poginulo 19 ljudi, a stotine je povrijeđeno. Prema OSCEu , "bez nepromišljenog i senzacionalističkog izveštavanja 16. i 17. marta, događaji su mogli da se obrate drugačije".
I Srbija i Kosovo su malo naučili iz ove tragedije. Podjela i agresivna medijska retorika uobičajena je s obje strane – često dolazi od njihovih političkih lidera. Zaista, u slučaju Vučića, sastanak u četvrtak, koji bi trebalo biti velika prilika za smanjenje tenzija, već se zloupotrebljava kao medijska prilika.
Predsednik Srbije je za državnu RTS rekao da nije očekivao ništa od razgovora i da griješi svako ko misli da je moguće održati mir sa Albinom Kurtijem, kosovskim premijerom".
Nikolova ističe i da Vučić nije komentirao navodni hibridni napad Rusije, uprkos činjenici da je uključivao lažne najave koje se pripisuju baš njemu.
"Ovo ne bi trebalo biti iznenađenje. Vučić je dugo naoružavao srpske medije da šire retoriku podjela oko Kosova i drugih pitanja i predvodio je veliki pad medijskih sloboda u Srbiji. Institut V-Dem izvestio je da se pod njegovim predsjedavanjem Srbija transformirala iz izborne demokratije u izbornu autokratiju "nakon kontinuiranih napada na pravosuđe i ograničavanja slobode i rada medija i civilnog društva", piše ona dalje.
