Hrvatski navijači, Thompson i nerazriješeno nasljeđe ustaštva: Kako sport i politika ponovo otvaraju stare podjele

Kada su hrvatski navijači ovog ljeta preplavili Toronto i Filadelfiju, prekrivajući gradske vijećnice crveno-bijelim šahovnicama i pjevajući domoljubne pjesme, među njima su se najglasnije čule pjesme Marka Perkovića Thompsona.

„On je postao neodvojiv fenomen svaki put kada Hrvatska igra ili učestvuje na bilo kakvom takmičenju, posebno na sportskim događajima“, rekao je historičar Hrvoje Klasić, jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za nasljeđe Drugog svjetskog rata.

Prema njegovim riječima, mnogi ljudi u Hrvatskoj i dijaspori Thompsona doživljavaju kao simbol ljubavi prema domovini, piše Politico.com.

Marko Perković, poznatiji kao Thompson, nadimak je dobio po automatu Thompson koji je nosio tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina. Iako je riječ o najpopularnijem hrvatskom pjevaču, njegovo ime godinama izaziva kontroverze zbog pjesama i poruka koje kritičari povezuju s relativizacijom ustaškog režima.

Hrvatski navijači njegovu pjesmu „Lijepa li si“ godinama smatraju neslužbenom himnom reprezentacije. Pjesma se redovno izvodi na utakmicama, a njen refren sadrži pozdrav upućen nekadašnjoj hrvatskoj paradržavnoj tvorevini u Bosni i Hercegovini, čije je političko i vojno rukovodstvo pravosnažno osuđeno za ratne zločine.

Kontroverze su još izraženije u drugim Thompsonovim pjesmama. Jedna od njih počinje pokličem „Za dom spremni“, službenim pozdravom ustaškog režima tokom Drugog svjetskog rata, koji se često poredi s nacističkim pozdravom „Sieg Heil“.

Zbog takvih sadržaja Thompsonovi koncerti ranije su bili zabranjeni ili otkazani u Nizozemskoj, Švicarskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj.

Ipak, u Hrvatskoj njegov utjecaj nije marginalan. Prošlog ljeta okupio je više od pola miliona ljudi na koncertu u Zagrebu, najvećem u historiji zemlje, gdje su se, prema navodima medija, mogli čuti i ustaški pokliči, bez reakcije nadležnih institucija.

Nakon Svjetskog prvenstva 2018. godine, kada je Hrvatska osvojila drugo mjesto, Thompson se vozio u autobusu s reprezentativcima tokom dočeka u Zagrebu, a tadašnji kapiten i zvijezda reprezentacije Luka Modrić javno je izrazio želju da pjevač nastupi na proslavi.

Prema ocjeni historičara Hrvoja Klasića, Hrvatska već tri decenije izbjegava ozbiljno suočavanje s nasljeđem ustaškog režima, a simboli nekadašnje fašističke marionetske države često se tretiraju kao dio nacionalne baštine, a ne kao simboli zločinačkog režima.

Slične procese, navodi Klasić, moguće je uočiti i u drugim postkomunističkim državama Evrope, gdje je nakon pada komunizma došlo do svojevrsnog historijskog revizionizma.

„Ove nacije vjeruju da su tokom prošlog stoljeća bile lišene vlastitog nacionalnog identiteta ili su nezadovoljne sadašnjim dostignućima svojih država, pa se vraćaju u prošlost i traže teme iz, po njihovom mišljenju, slavnijih vremena“, zaključio je Klasić.