Vojni aspekt ovog vrha upotpunjuje Rexhep Selimi, također jedan od osnivača i istaknuti komandant. Kao generalni inspektor, Selimi je imao ključnu ulogu u operativnoj komandi, prije nego što je nakon rata nastavio karijeru kao utjecajan zastupnik u kosovskom parlamentu.
Specijalizirana vijeća Kosova sa sjedištem u Hagu zakazala su za 16. septembar izricanje prvostepene presude bivšem kosovskom predsjedniku Hashimu Thaçiju i ostalim visokim zvaničnicima Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) – Kadriju Veseliju, Rexhepu Selimiju i Jakupu Krasniqiju.
Iako je sudski proces, koji je trajao od aprila 2023. godine, službeno okončan u februaru ove godine, izricanje presude se čekalo mjesecima. Iz suda su pojasnili da je dodatno vrijeme za vijećanje bilo neophodno zbog izuzetne složenosti slučaja i ogromne količine dokaznog materijala, a sve s ciljem donošenja temeljne i pravedne odluke.
Thaçi, Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi optuženi su za progon, ubistva, mučenje i prisilne nestanke ljudi tokom i nedugo nakon ustanka od 1998. do 1999. godine, koji je na kraju donio nezavisnost najmlađoj evropskoj državi s većinskim albanskim stanovništvom.
Advokati bivšeg predsjednika Kosova Hashima Thaçija rekli su da on nije kontrolisao OVK u vrijeme kada su se dogodili ratni zločini za koje se optužuje, te su ustvrdili da su ti zločini bili posljedica nekontrolisane lokalne aktivnosti.
Ročište u septembru bit će javno, a prijenos će biti dostupan putem internet stranice Specijaliziranih vijeća na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
Suđenje je počelo u aprilu 2023. i završilo u februaru ove godine, dok su kosovski čelnici u pritvoru od 2020. godine. U opsežnom postupku saslušana su 134 svjedoka, a za bivšeg predsjednika Kosova tužioci traže 45 godina zatvora.
Specijalizirani sud za Kosovo, u kojem rade međunarodne sudije i advokati, osnovan je 2015. godine kako bi se prema kosovskom zakonu bavio slučajevima ratnih zločina bivših gerilaca OVK.
Rat na Kosovu bio je kulminacija višedecenijskih tenzija između kosovskih Albanaca i državnog aparata Srbije. Nakon što je režim Slobodana Miloševića 1989. godine ukinuo autonomiju Kosova, albansko stanovništvo je pod vodstvom Ibrahima Rugove prvobitno pružalo nenasilan otpor, formirajući paralelne državne institucije.
Međutim, frustracija zbog izostanka međunarodne reakcije i nastavka represije dovela je sredinom 1990-ih do formiranja Oslobodilačke vojske Kosova (OVK / UÇK), koja se odlučila za oružanu borbu za nezavisnost.
Sukob je eskalirao 1998. godine kada su srpske vojne i policijske snage započele masovne ofanzive protiv OVK, što je rezultiralo teškim ratnim zločinima, ubistvima civila i masovnim etničkim čišćenjem albanskog stanovništva.
Zbog humanitarne katastrofe, NATO je u martu 1999. godine pokrenuo zračnu kampanju protiv Savezne Republike Jugoslavije, koja je trajala 78 dana i okončana povlačenjem srpskih snaga sa Kosova.
OVK je započela kao decentralizovana gerilska formacija. Iako ju je Srbija smatrala terorističkom organizacijom, OVK je vremenom zadobila podršku Zapada i djelovala kao ključna kopnena snaga tokom intervencije NATO-a.
Međutim, izvještaji međunarodnih organizacija i Vijeća Evrope (posebno izvještaj Dicka Martyja iz 2010. godine) ukazali su na to da su pripadnici OVK tokom i neposredno nakon rata počinili zločine nad srpskim i romskim civilima, kao i nad političkim neistomišljenicima među samim Albancima. Upravo je taj izvještaj bio okidač za osnivanje Specijaliziranih vijeća u Hagu.
Četvorica optuženih su tokom sukoba činili sam vrh Oslobodilačke vojske Kosova, a u godinama nakon rata preuzeli su najviše političke funkcije, direktno oblikujući modernu kosovsku državu. Centralna figura među njima svakako je Hashim Thaçi, poznat pod ratnim nadimkom "Zmija". Kao politički lider i ključni čovjek Glavnog štaba OVK, Thaçi je predvodio albansku delegaciju na mirovnim pregovorima u Rambouilletu 1999. godine. Njegov politički uspon u mirnodopskim uslovima kulminirao je preuzimanjem funkcije prvog premijera, a potom i predsjednika nezavisnog Kosova, s koje je podnio ostavku 2020. godine neposredno prije odlaska u haški pritvor.
Uz njega je djelovao Kadri Veseli, jedan od osnivača OVK i šef njene obavještajne službe (SHIK). Njegova uloga u identifikaciji i postupanju s onima koji su smatrani neprijateljima dala mu je ogromnu moć tokom rata, koju je kasnije pretočio u snažan politički utjecaj kao jedan od najmoćnijih kosovskih političara i predsjednik Skupštine.
S druge strane, slika o OVK u međunarodnoj javnosti umnogome je zavisila od Jakupa Krasniqija, glavnog glasnogovornika vojske. Njegov rad s medijima i stranim diplomatama oblikovao je narativ o albanskoj borbi. Poput svojih saboraca, i on je kasnije zauzimao visoke pozicije, uključujući funkciju predsjednika parlamenta te vršioca dužnosti šefa države.
Vojni aspekt ovog vrha upotpunjuje Rexhep Selimi, također jedan od osnivača i istaknuti komandant. Kao generalni inspektor, Selimi je imao ključnu ulogu u operativnoj komandi, prije nego što je nakon rata nastavio karijeru kao utjecajan zastupnik u kosovskom parlamentu.
S obzirom na dubok trag koji su ostavili u ratnoj i poslijeratnoj historiji, suđenje ovoj četvorici, u javnosti poznato kao "slučaj Thaçi i ostali", predstavlja najosjetljiviji i najznačajniji proces pred Specijaliziranim sudom u Hagu. Kompleksnost ovog postupka ne leži samo u pravnoj prirodi, već i u činjenici da se sudi ljudima koje većina kosovskih Albanaca doživljava kao neprikosnovene nacionalne heroje i simbole borbeza nezavisnost.
