Projekat Južne plinske interkonekcije trebao je da počne sa realizacijom prije tri godine, ali se zbog sporenja u čijim rukama će biti ventil, cijeli proces odugovlači. Toliko da je američki državni sekretar Antony Blinken, zatražio da se izvrši pritisak na prvog čovjeka HDZ-a BiH Dragana Čovića, tražeći i od njegove centrale u Zagrebu da se ovo pitanje što prije ubrza.
Američke note
"S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na lidera HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, da prekine svoju opstrukciju po ovom pitanju", navodi Blinken u pismu šefovima diplomatije u BiH i Hrvatskoj, Elmedinu Konakoviću i Gordanu Grliću Radmanu.
Blinken tvrdi da zahtjevi Čovića da se formira posebna kompanija sa sjedištem u Mostaru za realizaciju izgradnje plinovoda kroz BiH, predstavlja "dupliranje, ekonomski je neodrživo i ugrožava cijeli projekat".
"Ovako evidentna korupcija i samopogodovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU", navodi Blinken, piše Deutsche Welle.
Iako se radi o drugom upozorenju, s obzirom da je slično još prošle godine uputio američki ambasador u BiH Michael Murphy, za Hrvate u BiH je ta priča kako tvrde završena. Ranije je formirano preduzeće "Plinovod južna interkonekcija" sa sjedištem u Posušju, ali su prošle godine hrvatski politički predstavnici u Parlamentu Federacije BiH, uložili amandmane na Prijedlog zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Hrvatska. Zatražili su da se riječi "BH-plin d.o.o. Sarajevo" zamjene riječima, "Južna plinska interkonekcija d.o.o. Mostar", što znači da se sarajevska kompanija izbacuje iz jednačine upravljanja cijelim projektom.
Prijedlog nije prošao, a zakon o Južnoj interkonekciji još je u ladici. Blinken je u pismu zatražio od entitetskog parlamenta da se usvoji zakon u kojem će funkciju plinskog operatera obavljati isključivo kompanija BH gas. Čović tvrdi da neće odustati i da je stvar jasna.
Sankcije za Čovića?
"Dopustiti da jednim bitnim strateškim energentom kao što je plin upravlja neko drugi s različitim mogućim strategijama bi bilo politički naivno. Ja nisam voljan tako nešto uraditi. Ne bih želio da sutra neko zbog političke krize zatvori plin u Sarajevu onima u Posušju", rekao je Čović, reagujući na Blinkenovo pismo koje bi, kako se navodi u diplomatskim krugovima moglo biti prethodnica sankcija Draganu Čoviću, ukoliko se zahtjevi na uvaže.
Kontrola ventila brine i Sarajevo. Upravo političko razmimoilaženje je bilo problem i u svim ranijim slučajevima snabdijevanja BiH plinom, bilo da se radi o ruskom plinu koji preko Srbije ulazi u BiH ili Južna interkonekcija.
"Blinkenovo pismo je zadnje upozorenje prije onoga što bi moglo biti u smislu reakcije američke administracije", kaže Almir Bečarević, stručnjak u oblasti energetike, navodeći da pritisak Amerikanaca ne vidi kao njihov finansijski interes da preko LNG terminala na Krku uđu u BiH, već isključivo kao alternativa ruskom plinu.
"Ovdje se želi omogućiti sigurnost snabdijevanja ovog regiona preko plinnog terminala na Krku, tako da se dobije mogućnost izbora", kaže Bečarević.
Jedan dobitnik
Prelazak na tzv. ukapljeni plin u Evropi koji dolazi iz Amerike, već je značajno povećao njegovu cijenu zbog samog načina distribucije, kaže ekonomisti. Odustajanje od ruskog plina pogodovalo je samo Amerikancima, čiji plin se transportuje a zatim pretvara u dalju distribuciju na LNG terminalima, što dodatno podiže cijenu.
"Moramo biti svjesni da nema alternative snabdijevanju plinom iz Rusije. Ova alternativa preko Amerike nije isplativa, jer se troši energija za njegovo pretvaranje, što je nepotreban trošak. Taj način isporuke može se koristiti samo u interventnim isporukama. Svaka druga dugoročna distribucija je suluda", rekao je ranije za DW, ekonomista Zoran Pavlović.
"Snabdijevanje plinom u BiH se svodi na geopolitičko pitanje, odnosno želju Zapada da BiH dobije alternativne izvore", kaže stručnjak za energetiku i član Centra za održivu i energetsku tranziciju RESET Damir Miljević, postavljajući pitanje za čije interese se u ovakvim uslovim grade plinovodi.
"Nevjerovatno je davati novac na nešto što će se za 10-15 godina izbacivati iz upotrebe, s obzirom na prelazak na obnovljive izvore energije. Amerika je "nagovorila" Evropu da pređe na ukapljeni plin. U ovom ratu između Rusije i Ukrajine, jedini dobitnik su SAD", zaključuje Miljević.
Politički ventili
