Udruženja žrtava traže smjenu Milanka Kajganića: Uputili zahtjev VSTV-u

Udruženje žrtava i svjedoka genocida, u ime deset organizacija koje okupljaju preživjele i porodice stradalih tokom rata, uputilo je Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i razrješenje glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića.

U dopisu VSTV-u, udruženja su zatražila da se podrži inicijativa, naglašavajući da su razlozi za njeno pokretanje detaljno obrazloženi i da su u velikoj mjeri već poznati stručnoj i široj javnosti. Smatraju da bi reakcija VSTV-a bila važan signal za jačanje vladavine prava, vraćanje povjerenja građana u pravosudne institucije i povećanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.

Teške povrede službene dužnosti

Zahtjev je, kako navode, zasnovan na odredbama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, posebno onima koje regulišu disciplinsku odgovornost tužilaca, nadležnosti VSTV-a i Ureda disciplinskog tužioca, te mogućnost izricanja mjera koje uključuju razrješenje s dužnosti.

Podsjećaju da prema Zakonu o VSTV-u BiH glavni tužilac podliježe disciplinskoj odgovornosti kao i svaki drugi tužilac, ali da se, zbog značaja funkcije, od njega zahtijeva naročito visok nivo profesionalnosti, zakonitosti i odgovornosti, uz pozivanje na članove 56, 57. i 58. Zakona.

„Shodno navedenim zakonskim ovlaštenjima, zahtijevamo da Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH pokrene disciplinski postupak i izvrši smjenu – razrješenje glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine“, navodi se u zahtjevu.

Optužbe na račun rada Tužilaštva BiH

Udruženja tvrde da postoje ozbiljni i osnovani razlozi za sumnju da je glavni tužilac počinio teške disciplinske povrede službene dužnosti. Kao prvi problem ističu opstrukciju u primjeni zakona i nesavjesno obavljanje dužnosti, što se, prema njihovim riječima, ogleda u selektivnoj primjeni propisa, izostanku reakcije u predmetima od najvećeg javnog interesa te narušavanju povjerenja javnosti u pravosuđe.

Posebno naglašavaju neopravdana kašnjenja u vođenju istraga, navodeći da se brojni predmeti ratnih zločina godinama zadržavaju u fazi predistražnih radnji, bez valjanog obrazloženja i mimo standarda „razumnog roka“, što smatraju suprotnim domaćim i međunarodnim pravnim normama.

Opsada Sarajeva i neprocesuirani zločini

Među najozbiljnijim prigovorima ističe se izostanak optužnica za opsadu Sarajeva, kao i neprocesuiranje drugih sistemskih i dokumentovanih ratnih zločina širom Bosne i Hercegovine. Udruženja navode da se pri tome ignorišu postojeće domaće i međunarodne presude te raspoloživi dokazi, što, kako tvrde, ima direktne posljedice po prava žrtava, međunarodne obaveze države i kredibilitet Tužilaštva BiH.

U zahtjevu se također navodi da takvo postupanje predstavlja povredu dostojanstva žrtava, jer im se uskraćuje pravo na pravdu i dodatno produbljuje njihova traumatizacija.

Negiranje zločina i glorifikacija osuđenih

Udruženja problematiziraju i postupanje Tužilaštva BiH u predmetima koji se odnose na negiranje ratnih zločina, govor mržnje i glorifikaciju osuđenih ratnih zločinaca. Kao ilustrativne primjere navode slučajeve murala Ratka Mladića u Banjoj Luci i postavljanje spomen-ploče na Vracama, u kojima, kako tvrde, nije otvorena istraga iako postoje osnovi sumnje na krivična djela negiranja zločina, izazivanja međunacionalne mržnje i povrede važećih krivičnih propisa.

Prema njihovim riječima, izostanak reakcije u ovim slučajevima predstavlja ozbiljnu profesionalnu i institucionalnu odgovornost glavnog tužioca.

Zahtjev VSTV-u potpisali su: Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa, Žena Podrinja, Majke Srebrenice, Žene Srebrenice, Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995, Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH, Udruženje porodica ubijenih žrtava na Uborku i Sutini, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija te Udruženje žrtava i svjedoka genocida.