U susret vanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, sazvanoj za srijedu, 15. aprila, delegatski klubovi tri konstitutivna naroda uglavnom ne žele prejudicirati kako će se svi ili većina njihovih članova izjasniti o novopredloženom zakonu o Južnoj gasnoj interkonekciji, ali čitajući između redova epilog je poznat, pišu Vijesti.ba.
"Mogu reći da će Klub hrvatskih izaslanika, zapravo onih koji su u taj klub izabrani legitimnom političkom voljom, podržati navedeni zakon", izjavio je za Fenu Damir Džeba, predsjedavajući delegatskog kluba Hrvata, između ostalog, dodavši:
"Što se tiče samog zakona, izražavam veliko zadovoljstvo što je cijeli projekat na ovaj način doveden u realne okvire i što smo napustili nepovoljni dio za cijeli projekat te i ako hoćete, preglasavanje hrvatskih predstavnika u Vladi FBiH pa i u Parlamentu FBiH. Hrvati su bili preglasani kad govorimo o donošenju dosadašnjeg zakona i ne mislim da je provodiv".
Prema njegovim riječima, novopredložena zakonska rješenja ulivaju sigurnost jer američki investitor osigurava stabilan proces i put izrade projekta Južna interkonekcija, a uvaženi su i svi stavovi što se tiče same provedbe projekta u kantonima kroz koje treba da prođe gasovod.
SAD strateški partner i prijatelj BiH
Muamer Zukić, predsjedavajući Kluba Bošnaka, nije želio prejudicirati stav tog kluba prije njegove sjednice 15. aprila.
"Naravno, mogu se rukovoditi činjenicom da je Klub Bošnjaka podržao prvi osnovni temeljni tekst zakona i da se može izvoditi neki zaključak iz onoga kako su u srijedu glasale političke stranke u Predstavničkom domu čiji članovi su zastupljeni i u Domu naroda. To govori da bi Klub Bošnjaka mogao podržati zakon, ali ne mogu zvanično kazati konačan stav prije navedene sjednice Kluba", ponovio je.
Stranka demokratske akcije, čiji je Zukić kadar, na nivou svojih centralnih organa je izrazila podršku projektu Južne interkonekcije, "a pitanja koja su eventualno u srijedu postavljena u Predstavničkom domu bila su s ciljem da dođemo do rješenja koja će značiti realizaciju projekta Južna interkonekcija na terenu uvažavajući činjenicu da smo opredijeljeni za diverzifikaciju u snabdijevanju plinom, što je interes Bosne i Hercegovine".
"S druge strane, iza ovog projekta stoje Sjedinjene Američke Države kao strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine i mi smo opredijeljeni da imamo vezu sa zapadnom porodicom kad je riječ o snabdijevanju plinom. Dakle neupitna je podrška projektu a pojedinačna pitanja i dileme odnosili su se i na stručni dio. Pravno, mi smo osjetljivi na pitanje državne imovine. U Predstavničkom domu je bilo puno rasprava i tražen je put za dodatno osiguranje i garancije kako u vezi s tim ne bi bilo dilema i sumnji", rekao je Zukić.
Iz Kluba Srba u Domu naroda, predsjedavajuća Vesna Saradžić jedino je kazala da ne može prejudicirati kako će se njegovi članovi izjasniti o zakonu dok ne bude održana sjednica tog kluba također 15. aprila, istog dana kada treba vanredno da zasjeda i Dom naroda u cjelini.
Novopredloženi zakon o Južnoj interkonekciji moraju prihvatiti oba doma Federalnog parlamenta u istovjetnom tekstu da bi mogao stupiti na snagu.
Predstavnički dom gotovo jednoglasan
Predstavnički dom ga je u srijedu odobrio značajnom većinom glasova na vanrednoj sjednici, dok je najavljeno zasjedanje Doma naroda za 15. april također vanredno i samo s ovom tačkom dnevnog reda.
Tokom tajnog elektronskog glasanja u srijedu u Predstavničkom domu, podršku je dalo 79 zastupnika, dva su bila protiv i jedan suzdržan.
Na početku sjednice, zakon je zastupnicima obrazložio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.
Kao prvo je naveo da je trasa budućeg gasovoda u FBiH ostala kao i u dosadašnjem planu, s tim da su novopredloženim zakonom planirani određeni odvojci, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli, čime će početi gasifikacija i u industrijskom dijelu Federacije i približavanje Termoelektrani Tuzla.
U tekst novopredloženog akta unesen je i naziv investitora, američke kompanije. U sadašnjoj legislativi, domaća kompanija BH Gas navedena je u ulozi investitora i transportera gasa, ali na terenu nije dosad došlo do implementacije projekta a to je nasušna potreba, naveo je Lakić. S druge strane, napomenuo je, iz Evropske unije je najavljen prestanak isporuke ruskog gasa od 1. januara 2028. godine.
Prema riječima ministra Lakića, predlagač novog zakona pošao je od činjenice da su novi partneri izrazili u Pismu namjere i novčanu spremnost za gradnju gasovoda koji je i interes Federacije BiH. Novopredloženim aktom je predviđeno zaključivanje ugovora Vlade FBiH i investitora, pa je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije počelo definisanje osnovnih postulata budućeg ugovora vodeći računa o zaštiti interesa Federacije BiH.
