Uslijed napada, 34 osobe su, prema zvaničnim podacima, trebale bolničko liječenje. Među njima je 16 žena, 14 muškaraca, dvije djevojčice i dva muškarca čija starost nije prijavljena.
Berlin bilježi značajan porast napada na tražioce azila i skloništa za izbjeglice, usred naglog porasta krajnje desničarskog kriminala i zaoštravanja njemačke migracijske politike.
Zvanični podaci dostavljeni na zahtjev dva lokalna poslanika Zelene stranke pokazuju da je 2024. bilo 77 napada na tražioce azila i izbjeglice i osam slučajeva namjernog oštećenja stanova u kojima su oni smješteni. Ovo se može porediti sa 32 ciljana napada na ljude i nijednim na stanove u 2023. godini, rekao je za novinsku agenciju dpa jedan od zamjenika Ario Ebrahimpour Mirzaie.
Uslijed napada, 34 osobe su, prema zvaničnim podacima, trebale bolničko liječenje. Među njima je 16 žena, 14 muškaraca, dvije djevojčice i dva muškarca čija starost nije prijavljena.
Berlin ima oko 35.000 registrovanih izbjeglica u službenim prihvatnim centrima i spavaonicama i još 10.000 u skloništima za hitne slučajeve, na primjer na bivšim aerodromima Tegel i Tempelhof, gdje su uslovi često kritikovani kao podstandardni i pretrpani.
Ranije ovog mjeseca, LAF je izvijestio o velikom padu broja novih dolazaka u Berlin na 1.761 osobu u januaru i februaru, što je više od 35% manje u odnosu na isti period 2024. godine uslijed pada u cijeloj Evropskoj uniji. Najviše dolazaka u glavni grad Njemačke je iz Vijetnama, Moldavije, Afganistana, Turske i Sirije.
Ukrajinci, koji su izuzeti od zahtjeva za azil u Njemačkoj, također su stigli u manjem broju tokom prva dva mjeseca 2025. godine, 1.722. U januaru i februaru 2024. 2.611 ukrajinskih državljana koji su bježali od ruske invazije potražilo je utočište u Berlinu.
Brojke odražavaju nacionalni trend koji je izvijestilo ministarstvo unutrašnjih poslova u februaru, otkrivajući 218 "politički motiviranih" napada na skloništa za izbjeglice prošle godine na osnovu preliminarnih podataka, u poređenju sa 167 slučajeva u 2023. godini.
