U Austriji istražuju zašto djeca porijeklom iz BiH sve manje govore maternji jezik

U Beču je pokrenut naučni projekat kojim se istražuje zašto djeca i unuci doseljenika iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske sve češće koriste njemački jezik, čak i u komunikaciji s roditeljima i drugim članovima porodice.

Istraživanje pod nazivom LANGMIG provodi Austrijska akademija nauka, a vodi ga lingvistica Sanja Miketić Subotić, porijeklom iz Srbije. Projekat je započeo u julu 2026. godine i trajat će do juna 2028. godine.

Prema podacima grada Beča, početkom 2025. godine u austrijskoj prijestonici živjelo je približno 40.000 stanovnika porijeklom iz Bosne i Hercegovine, gotovo 99.000 porijeklom iz Srbije i oko 33.000 porijeklom iz Hrvatske.

Istraživači nastoje utvrditi kako se jezici prenose između generacija, koliko se koriste u svakodnevnom životu i kakav utjecaj na njihovo očuvanje imaju škole, radno okruženje i društvo.

Posebna pažnja posvećena je porodicama u kojima roditelji govore maternji jezik, dok im djeca odgovaraju na njemačkom. Istraživanje obuhvata intervjue, grupne razgovore, ankete i posmatranje jezičkih navika.

Miketić Subotić upozorava da se različiti jezici ne vrednuju jednako u austrijskom društvu. Dok se poznavanje engleskog ili francuskog često smatra prednošću, bosanski i srpski nemaju uvijek isti društveni status.

Lingvistica, koja se tokom ljeta 2026. s dvoje djece preselila iz Srbije u Beč, i sama se suočava s izazovima prilagođavanja novoj jezičkoj sredini. U svakodnevnoj komunikaciji koristi i digitalne alate, uključujući umjetnu inteligenciju za prevođenje dokumenata i pisanje elektronske pošte.

Prema njenim riječima, roditelji ne bi trebali prestati razgovarati s djecom na maternjem jeziku čak ni kada im ona odgovaraju na njemačkom. Knjige, muzika, druženja i dodatna nastava mogu pomoći očuvanju jezika, ali je važna i podrška obrazovnih institucija i šire zajednice.