Nekoliko dana nakon što su izraelski napadi usmrtili iranskog vrhovnog vođu i druge visoke zvaničnike na početku rata, američki predsjednik Donald Trump javno je izjavio da bi bilo najbolje da "neko iznutra" preuzme vlast u Iranu.
Prema navodima američkih zvaničnika upoznatih s planom, Sjedinjene Američke Države i Izrael su u sukob ušli s konkretnim i iznenađujućim imenom na umu – bivšim iranskim predsjednikom Mahmudom Ahmedinedžadom, poznatim po tvrdolinijaškim, antiizraelskim i antiameričkim stavovima.
Međutim, plan koji su razvili izraelski zvaničnici, a o kojem je Ahmedinedžad navodno bio konsultovan, brzo je propao, tvrde američki izvori, prenosi The New York Times.
Prema njihovim riječima, Ahmedinedžad je povrijeđen prvog dana rata u izraelskom napadu na njegovu kuću u Teheranu, koji je navodno imao cilj da ga oslobodi kućnog pritvora. Napad je preživio, ali je nakon toga izgubio povjerenje u plan promjene režima.
Od tada se nije pojavljivao u javnosti, a njegovo trenutno stanje i lokacija nisu poznati.
Kontroverzan izbor
Da je Ahmedinedžad bio neobičan izbor za takvu ulogu, predstavlja veliko potcjenjivanje. Tokom svog predsjedničkog mandata od 2005. do 2013. godine bio je poznat po pozivima da se "Izrael izbriše s mape", snažnoj podršci iranskom nuklearnom programu, oštroj kritici SAD i represiji prema unutrašnjim protivnicima.
Nije poznato kako je uključen u navodni plan.
Prema pisanju lista The New York Times, riječ je o dijelu višefaznog izraelskog plana za rušenje iranske teokratske vlasti. Plan pokazuje da su Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu u rat ušli vjerujući da bi mogli brzo ostvariti ciljeve, ali i računajući na rizičnu strategiju promjene vlasti u Teheranu, koju su čak i neki Trumpovi saradnici smatrali nerealnom.
Pojedini američki zvaničnici bili su posebno skeptični prema ideji vraćanja Ahmedinedžada na vlast.
Portparol Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je Trump od početka operacije "Epski bijes" jasno definisao ciljeve: uništenje iranskih balističkih raketa, proizvodnih postrojenja, mornarice i slabljenje regionalnih saveznika Teherana.
- Američka vojska ispunila je ili premašila sve ciljeve, a sada naši pregovarači rade na dogovoru koji bi trajno okončao iranske nuklearne kapacitete - rekla je Kelly.
Portparol Mossada odbio je komentarisati navode.
Plan za promjenu režima
Američki zvaničnici su u prvim danima rata govorili o planovima razvijenim zajedno s Izraelom kako bi se pronašla pragmatična figura koja bi mogla preuzeti vlast u Iranu. Tvrdili su da postoje obavještajni podaci prema kojima su pojedinci unutar iranskog režima spremni sarađivati sa SAD, iako ih nije moguće nazvati umjerenima.
Trump je, prema pisanju američkih medija, bio ohrabren uspjehom operacije u Venecueli, gdje su američke snage zarobile Nicolasa Madura, nakon čega je privremena vlast sarađivala s Vašingtonom. Navodno je vjerovao da se sličan scenario može ponoviti i drugdje.
Posljednjih godina Ahmedinedžad je sve češće ulazio u sukobe s iranskim vlastima, optužujući ih za korupciju i loše upravljanje. Više puta mu je zabranjena kandidatura na predsjedničkim izborima, njegovi saradnici su hapšeni, a njegovo kretanje bilo je ograničeno.
