Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pokrenula je inicijativu da bivši premijer Mađarske Viktor Orbán postane novi generalni sekretar Ujedinjenih nacija, računajući da bi njegovu kandidaturu mogle zajednički podržati Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina.
Prema informacijama koje je objavio The Wall Street Journal, pozivajući se na izvore iz tri države, američki zvaničnici već su razgovarali s Orbánom i ohrabrili ga da se uključi u izbor za nasljednika Antónija Guterresa, kojem mandat ističe 31. decembra ove godine.
Inicijativa je potekla iz Vašingtona, a američki zvaničnici smatraju da bi bivši mađarski premijer mogao biti kandidat prihvatljiv i Moskvi i Pekingu. Ipak, konačna odluka o njegovoj kandidaturi još nije donesena, a ni Rusija ni Kina nisu zvanično potvrdile da bi je podržale.
Jedan zvaničnik američkog State Departmenta priznao je za The Wall Street Journal da prijedlog na prvi pogled zvuči neobično, ali je istakao da prethodni razgovori s ruskim i kineskim predstavnicima ukazuju na mogućnost zajedničkog nastupa tri velike sile.
„Kada Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina žele istu stvar u Vijeću sigurnosti UN-a, obično je i dobiju“, kazali su za američki list zvaničnici SAD-a i još jedne države.
Prema procjenama jednog američkog zvaničnika, Orbán bi mogao relativno lako osigurati podršku osam od ukupno 15 članica Vijeća sigurnosti, dok bi uz dodatne diplomatske napore mogao dobiti i deset glasova.
Međutim, za preporuku kandidata potrebno je najmanje devet glasova, uz uslov da nijedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti ne uloži veto. Upravo tu se nalazi najveća prepreka američkom planu.
Velika Britanija i Francuska, koje zajedno sa SAD-om, Rusijom i Kinom imaju pravo veta, mogle bi blokirati Orbánovu kandidaturu. Njegovi dugogodišnji sukobi s institucijama Evropske unije, protivljenje zajedničkim evropskim politikama i bliski odnosi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom predstavljaju politički osjetljiva pitanja za London i Pariz.
Prema pisanju The Wall Street Journala, Orbánovo ime više puta se pojavljivalo tokom razgovora američkih, ruskih i kineskih zvaničnika o mogućim kandidatima za vodeću poziciju u UN-u.
Američki predstavnici u početku su govorili da bi na čelu svjetske organizacije željeli vidjeti političara sličnog Orbánu, nakon čega se otvorilo pitanje zašto ne bi kandidirali upravo njega.
Jedan američki zvaničnik opisao ga je kao idealnog kandidata za konzervativni pokret MAGA, koji okuplja Trumpove pristalice.
Orbánova politika protivljenja masovnim migracijama, liberalnim nevladinim organizacijama i pojedinim evropskim institucijama podudara se s dijelom političkih stavova sadašnje američke administracije.
Istovremeno, bivši mađarski premijer tokom dugogodišnje vladavine održavao je bliske odnose s Moskvom i Pekingom, uprkos protivljenju brojnih evropskih saveznika.
Trump je podržavao Orbána i tokom parlamentarnih izbora u Mađarskoj u aprilu 2026. godine, kada je njegova stranka Fidesz izgubila vlast nakon 16 godina. Na tim izborima pobijedila je stranka Tisza, koju predvodi Péter Magyar.
Američki potpredsjednik JD Vance također je učestvovao u podršci Orbánovoj predizbornoj kampanji.
Prema izvorima američkog lista, Trump i Vance spremni su ponovo podržati Orbána ukoliko odluči da se kandidira za generalnog sekretara UN-a. Međutim, eventualna zvanična objava američke podrške mogla bi biti odgođena do završetka međuizbora u SAD-u, zakazanih za novembar.
Sam Orbán, prema dostupnim informacijama, pokazao je interes za prijedlog, ali ne želi ulaziti u izborni proces bez dovoljno čvrstih garancija da može osigurati potrebnu podršku.
Na upit The Wall Street Journala nije želio komentarisati mogućnost kandidature.
Euronews navodi da Bijela kuća, Moskva i Peking zasad nisu zvanično potvrdili informacije o razgovorima. Orbánov glasnogovornik također nije odgovorio na najnoviji zahtjev za komentar, dok je ranije medijske tvrdnje o mogućem imenovanju bivšeg premijera na mjesto zamjenika generalnog sekretara UN-a odbacio kao lažne vijesti.
Inicijativa dolazi u trenutku kada izbor novog generalnog sekretara UN-a ulazi u završnu fazu, a među kandidatima još nema saglasnosti stalnih članica Vijeća sigurnosti.
Među imenima koja se razmatraju nalazi se Rebeca Grynspan iz Kostarike, generalna sekretarka Konferencije UN-a za trgovinu i razvoj, kao i Rafael Grossi iz Argentine, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju.
U izbornoj utrci učestvuje i Carolyn Rodrigues-Birkett iz Gvajane, bivša ministrica vanjskih poslova i predstavnica svoje zemlje pri UN-u.
Prošle sedmice kandidaturu je istakla i Lana Nusseibeh, diplomatkinja Ujedinjenih Arapskih Emirata i nekadašnja dugogodišnja ambasadorica te države pri UN-u.
Prema dostupnim informacijama, Grynspan je u dosadašnjim neformalnim izjašnjavanjima članica Vijeća sigurnosti imala značajnu podršku, ali su se kod svih kandidata pojavili negativni glasovi stalnih članica, što ukazuje na mogućnost blokade njihovog izbora.
Novi krug neformalnog izjašnjavanja Vijeća sigurnosti očekuje se u srijedu, 28. oktobra.
Generalnog sekretara UN-a formalno imenuje Generalna skupština, na preporuku Vijeća sigurnosti. To znači da eventualni dogovor Vašingtona, Moskve i Pekinga ne bi bio dovoljan ukoliko bi Britanija ili Francuska odlučile iskoristiti pravo veta.
