Na samitu NATO-a koji se održava u Nizozemskoj, američki predsjednik Donald Trump ponovo je uzdrmao jedinstvo saveznika, zahtijevajući da sve članice Alijanse povećaju izdvajanja za odbranu na čak 5% BDP-a, prijeteći da Sjedinjene Američke Države više neće štititi one koji to ne ispune.
Trumpova ofanziva: 5% BDP-a ili kraj zaštite
Donald Trump je i ranije kritizirao evropske članice NATO-a zbog „nedovoljnog doprinosa kolektivnoj sigurnosti“, ali ovog puta podiže ljestvicu znatno iznad dosadašnjeg cilja od 2% BDP-a, koji je usvojen na samitu 2014. godine. Njegova najnovija prijetnja jeste da će SAD obustaviti zaštitu za zemlje koje ne ispune prag od 5%.
Reakcije iz Evrope: otpor, realnost i pozivi na kompromis
Lideri Evropske unije, među njima i španski premijer Pedro Sanchez, otvoreno su odbacili novu metu, upozoravajući da bi tolika izdvajanja bila nespojiva s održavanjem socijalne države. S druge strane, Mark Rutte, aktuelni generalni sekretar NATO-a, predložio je kompromis: 3,5% za odbranu, a dodatnih 1,5% za šire sigurnosne potrebe – ukupno također 5%, ali u širem smislu.
Ko je ispod linije – a ko daleko ispod?
Prema najnovijim NATO podacima za 2024. godinu, samo tri zemlje troše više od 3,5% BDP-a: Poljska (4,12%), Estonija (3,43%) i SAD (3,38%). Većina evropskih članica, uključujući i ključne poput Njemačke i Francuske, daleko su ispod toga.
Posebno su ugrožene manje članice s jugoistoka Evrope, koje se već bore s ograničenim budžetima:
Albanija: 2,03% BDP-a
Crna Gora: 2,02%
Sjeverna Makedonija: 2,22%
Hrvatska: 1,91%
Republika Hrvatska, koja je pri samom dnu NATO-prosjeka izdvajanja za odbranu je najpogođenija prijetnjama američkog predsjednika.
Iako formalno ispunjavaju cilj od 2% BDP-a, koji je još uvijek službeni NATO prag, ove zemlje su daleko od Trumpovog zahtjeva, a zbog svog geografskog položaja i sigurnosnih izazova, mogle bi biti posebno ranjive ukoliko bi se SAD zaista povukle iz svojih sigurnosnih obaveza.
Šta bi značilo izdvajanje od 5% BDP-a?
Za većinu zemalja, povećanje izdvajanja sa 2% na 5% značilo bi milijarde dodatnih eura koje bi morale biti preusmjerene iz zdravstva, obrazovanja i drugih javnih usluga u vojni sektor. Za Hrvatsku, na primjer, to bi značilo trošenje više od 5 milijardi eura godišnje, što je dvostruko više od trenutnog vojnog budžeta.
NATO pred izazovima
NATO samit u Nizozemskoj odvija se u sjeni neizvjesnosti oko američkih predsjedničkih izbora, jer bi se povratak Trumpa na vlast mogao pretvoriti u egzistencijalnu prijetnju za Alijansu, barem u njenom sadašnjem obliku. Pritisak na manje zemlje da pojačaju trošenje mogao bi ih dodatno destabilizirati ili primorati na nova politička savezništva – što bi išlo direktno protiv temeljne ideje kolektivne sigurnosti.
