Trump krenuo u rušenje Međunarodnog krivičnog suda: NATO saveznicima zaprijetio – „Gledat ćemo ko stoji uz Ameriku“

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa pokušala je pridobiti NATO saveznike za kampanju čiji je cilj „sistematsko demontiranje“ Međunarodnog krivičnog suda (ICC), izazivajući nove napetosti u već ozbiljno opterećenim transatlantskim odnosima, objavio je Politico.eu.

Tokom zatvorenog sastanka ambasadora 32 države članice NATO-a u Briselu sredinom jula, američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker zatražio je od saveznika da pomognu u razgradnji međunarodnog suda i pozvao ih da napuste Rimski statut, osnivački dokument ICC-a.

Politico navodi da su sadržaj njegovog istupa potvrdila trojica NATO diplomata kojima je omogućena anonimnost kako bi mogli slobodno govoriti o zatvorenom sastanku.

Whitaker je svoje obraćanje završio porukom koja je među saveznicima shvaćena kao upozorenje:

„Pažljivo ćemo pratiti ko stoji uz Ameriku“, rekao je, prema navodima trojice diplomata.

Pritisak Vašingtona nije ostao samo na usmenom zahtjevu.

Američka misija dostavila je delegacijama država NATO-a dokument u kojem je navedeno da će Sjedinjene Američke Države „sistematski demontirati kapacitete ICC-a“.

„Čvrsto zahtijevamo da odmah preduzmete korake za povlačenje“, navedeno je u dokumentu čije je detalje dobio POLITICO.

Od saveznika je zatraženo da ispitaju ono što SAD nazivaju „prijetnjom“ ICC-a njihovim državama, javno osude navodno prekoračenje ovlasti Suda i odmah prekinu svaku materijalnu podršku toj instituciji.

„Okončajmo jednom zauvijek ovu farsu ICC-a“, navodi se u američkom dokumentu.

NATO kao organizacija nije potpisnik Rimskog statuta, ali su sve članice Alijanse, osim SAD-a i Turske, članice Međunarodnog krivičnog suda.

Kampanju protiv ICC-a ovog ljeta pokrenuo je američki državni sekretar Marco Rubio, koji Sud optužuje da ugrožava suverenitet Sjedinjenih Američkih Država.

„ICC i njegovi prijatelji vode rat protiv naše zemlje, ne mecima ili raketama, nego statutima, sporazumima i snagom takozvanog međunarodnog prava“, rekao je Rubio 13. jula.

„Ako vjeruju da nam mogu oduzeti suverenitet, naučit ćemo ih punom značenju američke odlučnosti“, dodao je.

Međunarodni krivični sud osnovan je 2002. godine radi procesuiranja osoba optuženih za najteže međunarodne zločine, uključujući genocid i ratne zločine.

Jedan od razloga američkog pritiska je zabrinutost da bi se pred ICC-em mogli naći američki zvaničnici. Sud je 2020. otvorio istragu o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Afganistanu, prije nego što je ta istraga naredne godine stavljena u drugi plan.

ICC se u međuvremenu suočio i sa zahtjevima da istraži američke napade povezane s operacijama protiv brodova za koje se tvrdi da su učestvovali u trgovini drogom na Karibima.

Novi sukob oko ICC-a dolazi u posebno osjetljivom trenutku za NATO.

Odnosi unutar Alijanse već su ozbiljno opterećeni nakon što su brojne evropske države odbile pridružiti se američkom ratu protiv Irana, što je izazvalo bijes Donalda Trumpa.

Ranije ove godine Vašington je dodatno zaoštrio odnose sa evropskim saveznicima Trumpovim prijetnjama aneksijom Grenlanda, samoupravne teritorije Danske, članice NATO-a.

Alijansa je na samitu lidera u Ankari u julu uglavnom uspjela potisnuti te sukobe, ali je samo nekoliko dana kasnije američki zahtjev da saveznici napuste ICC otvorio novu liniju podjela.

Whitakerov nastup na zatvorenom sastanku izazvao je negativne reakcije pojedinih diplomata.

Jedan od njih njegove je riječi opisao kao „prilično šokantne“, dok je drugi rekao da su bile „razočaravajuće“.

Francuska i Nizozemska su se tokom sastanka suprotstavile američkom zahtjevu i stale u odbranu Međunarodnog krivičnog suda.

Francuska delegacija odbila je komentirati sadržaj zatvorenog sastanka, ali je naglasila „nepokolebljivu podršku Francuske ICC-u“.

Nizozemska delegacija ukazala je na ranije izjave ministra vanjskih poslova Toma Berendsena, koji je poručio da njegova država „u potpunosti“ podržava Međunarodni krivični sud, čije je sjedište u Haagu.

Američke diplomate pitanje ICC-a nisu pokretale samo unutar NATO-a. Prema dvojici diplomata koji su razgovarali s POLITICO-m, Vašington je iste zahtjeve bilateralno iznosio i evropskim državama.

State Department ranije je najavio „pojačan nadzor država koje odbijaju odbaciti lažni autoritet ICC-a, dok se istovremeno oslanjaju na američku pomoć“.

SAD je prošlog mjeseca uveo sankcije visokim zvaničnicima Međunarodnog krivičnog suda, uključujući predsjednicu ICC-a Tomoko Akane.

Iz Međunarodnog krivičnog suda poručili su da pritisci neće utjecati na izvršavanje njegovog mandata.

„Sud ostaje usmjeren na nepristrasno i nezavisno izvršavanje svog mandata, u skladu s Rimskim statutom, u ime žrtava i u interesu pravde. Suočen s pokušajima ometanja njegovog rada, ICC ostaje čvrst i otporan“, saopćio je glasnogovornik Suda.

Američka kampanja protiv ICC-a odvija se paralelno s politikom nazvanom „NATO 3.0“, čiji je cilj da Evropa i Kanada preuzmu veću odgovornost za vlastitu odbranu, dok Vašington preispituje dosadašnji američki doprinos sposobnostima i troškovima Alijanse.

Prošlog mjeseca državama NATO-a dostavljen je i upitnik kojim su od njih zatraženi stavovi o američkoj vanjskoj politici, uključujući Bliski istok. Dio saveznika to je vidio kao pokušaj pritiska da se usklade s Vašingtonom u zamjenu za američku zaštitu.

Diplomate koje su razgovarale s Politicom smatraju da zahtjev o ICC-u vjerovatno nije bio pokušaj direktnog uslovljavanja saveznika jer je pitanje pokrenuto kao dodatna tačka šire rasprave.

Ipak, ukazali su da je pokretanje takvog zahtjeva upravo unutar NATO-a posebno osjetljivo zbog vodeće uloge Sjedinjenih Američkih Država u Alijansi.