Čelnici stranaka Trojke vrše pritisak na članove Centralne izborne komisije BiH, tražeći da CIK donese odluku kojom bi aktualni ministri koji su izabrani u zakonodavna tijela u Bosni i Hercegovini mogli do daljnjeg zadržati obje funkcije. Zbog toga bi, kako saznaje Istraga.ba, danas, u 13 sati, delegacija SDP-a, NiP-a i Naše stranke trebala doći na sastanak u CIK, kako bi, preko članova CIK-a Ahmeta Šantića, Irene Hadžiabdić i Vlade Rogića, isposlovali donošenje odluke prije nego što u srijedu istekne rok do kojeg se svi izabrani zastupnici moraju izjasniti da li zamrzavaju ili prihvataju mandate u zakonodavnom tijelu u koje su izabrani.
Na ovaj način Trojka pokušava spasiti Vladu Kantona Sarajevo, jer bi skoro pola ministara i premijer morali donijeti odluku o (ne)prihvatanju mandata u Skupštini KS, odnosno u drugim zakonodavnim tijelima.
Centralna izborna komisija BiH 4. je novembra izdala pojašnjenje u vezi sa mandatima zvaničnika koji trenutno u izvršnoj vlasti.
” 1.Lice koje je na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2026. godine izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a nosilac je izvršne funkcije iz člana 1.1a stav (2) Izbornog zakona BiH, i koje odluči da svoju izvršnu funkciju nastavi obavljati do imenovanja drugog lica na istu izvršnu funkciju, dužno je u roku od sedam dana tj. do 10. 11. 2026. godine do 16.00 sati lično ili putem svog zakonskog opunomoćnika, u sjedište CIK-a BiH na protokol, dostaviti Izjavu o prihvatanju mandata, zajedno sa Zahtjevom za stavljanje tog mandata u mirovanje. Uz ove akte dužno je dostaviti i akt o imenovanju na izvršnu funkciju (fotokopija). Navedena lica nisu dužna na obrascu Zahtjeva za stavljanje mandata u mirovanje osigurati potpis predsjedavajućeg ili sekretara zakonodavnog organa u koji su izabrana.
2. Lice koje je nosilac izvršne funkcije iz člana 1.1a stav (2) Izbornog zakona BiH i koje podnese ostavku na tu izvršnu funkciju kako bi prihvatilo mandat u zakonodavnom organu bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a de facto nastavi obavljati izvršnu funkciju u tzv. tehničkom mandatu, bit će istekom roka za stavljanje mandata u mirovanje u nespojivoj funkciji, kako je to propisano članom 1.8 stav (4) Izbornog zakona BiH”, navedeno je pojašnjenu Centralne izborne komisije BiH.
Upravo je stav 2. ključan za Vladu Kantona Sarajevo. Evo o čemu se radi.
Vlada Kantona Sarajevo ima dvanaest ministara i premijera. SDP-ova ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Enda Pečenković trenutno ne obavlja dužnost u Vladi Kantona Sarajevo, je joj je Općinski sud u Sarajevu, u predmetu Koverta, izrekao mjere zabrane obavljanja funkcije ministrice. To znači da aktualna Vlada Kantona Sarajevo, zajedno sa premijerom Nikadom Ukom koji je podnio ostavku, ima dvanaest članova. S obzirom na to da Vlada formalno ima 13 članova, za održavanje sjednice potrebno je prisustvo najmanje sedam ministara (uključujući i premijera).










