Mreža za izgradnju mira uputila je otvoreno pismo Vladi Federacije Bosne i Hercegovine povodom najava novih mjera zaštite radnika, zahtijevajući izmjene porezne politike, povećanje neoporezivog dijela plate i pravedniji odnos prema zaposlenima s najnižim primanjima.
U pismu se posebno problematizira činjenica da je osnovni lični odbitak, odnosno neoporezivi dio plate, i dalje 300 KM, uprkos ranijem povećanju minimalne plate i najavama novih mjera za poboljšanje položaja radnika.
„Molimo da nam pojasnite zašto je još uvijek, nakon toliko reklame o brizi za radnike, neoporezivi dio plate ostao na 300 KM“, navodi se u otvorenom pismu.
Iz Mreže podsjećaju da je Vlada FBiH povećanje minimalne plate na 1.027 KM predstavila kao važnu mjeru zaštite radničkog standarda, ali da radnici i na tako niska primanja plaćaju porez na dohodak.
Prema obračunu koji su predstavili, nakon odbijanja doprinosa od 31 posto iz bruto plate i osnovnog ličnog odbitka od 300 KM, na preostalu poreznu osnovicu obračunava se porez na dohodak po stopi od 10 posto.
Tvrde da radnik koji prima minimalnu platu od 1.027 KM, bez dodatnih ličnih odbitaka, mjesečno plaća 80,78 KM poreza na dohodak. Na godišnjem nivou to iznosi 969,36 KM, odnosno gotovo jednu cijelu minimalnu platu.
„Kako je moguće da radnik koji jedva preživljava od minimalne plate za godinu dana državi kroz porez na dohodak vrati gotovo čitavu mjesečnu minimalnu platu?“, pitaju iz Mreže za izgradnju mira.
Pozivajući se na podatke Porezne uprave FBiH, prema kojima je 30. septembra 2026. godine u Federaciji bilo zaposleno 547.364 radnika, iz Mreže iznose i procjenu mogućih prihoda od oporezivanja najnižih plata.
Ukoliko bi polovina zaposlenih primala minimalnu platu, prema njihovoj računici, mjesečno bi se na osnovu poreza na dohodak prikupilo približno 22,1 milion KM, odnosno više od 265 miliona KM godišnje. Riječ je o hipotetičkom obračunu zasnovanom na pretpostavci da polovina zaposlenih prima minimalnu platu, a ne o zvaničnom podatku o naplaćenom porezu.
U otvorenom pismu postavljaju pitanje zbog čega u federalnom budžetu za 2026. godinu, koji iznosi gotovo 8,9 milijardi KM, nije pronađen prostor za oslobađanje najnižih plata od poreza na dohodak ili barem povećanje osnovnog ličnog odbitka.
Predlažu razmatranje smanjenja porezne stope ili povećanja neoporezivog dijela plate, uz drugačiju raspodjelu poreznog opterećenja.
„Zašto se rad ne bi porezno rasteretio, a prihodi nadoknadili pravednijim oporezivanjem kapitalnih dobitaka, dividendi, kockarnica, igara na sreću i ostalih prihoda od kapitala?“, navode iz Mreže.
Ocjenjuju da sadašnja porezna politika pogoduje imućnijim slojevima stanovništva, dok najveći teret snose oni koji žive od rada i imaju najniža primanja.
„Vlada svojom poreskom politikom stvara raj za bogate i pakao za siromašne“, poručuju.
Poseban dio otvorenog pisma odnosi se na položaj zaposlenih u organizacijama civilnog društva, za koje Mreža tvrdi da su prilikom povećanja minimalne plate 2025. godine bili diskriminirani jer nisu dobili odgovarajuću podršku Vlade FBiH.
Kako navode, posljedice takvog odnosa bile su gašenje pojedinih radnih mjesta, smanjenje kapaciteta organizacija i dodatno otežavanje njihovog djelovanja.
Podsjećaju da zaposleni u civilnom sektoru podliježu istim poreznim i drugim zakonskim obavezama kao i ostali radnici u Federaciji BiH, zbog čega smatraju da ne bi smjeli biti izostavljeni iz mjera podrške.
Mreža za izgradnju mira upozorava i na porezno opterećenje humanitarne pomoći, navodeći da se porezi i drugi nameti naplaćuju i prilikom nabavke hrane, odjeće, lijekova i drugih potrepština namijenjenih osobama u stanju potrebe.
Kao posebno problematičan primjer izdvajaju pomoć stanovništvu Donje Jablanice nakon katastrofalnih poplava i razaranja.
Prema njihovim navodima, vrijednost građevinskog materijala i druge pomoći umanjivana je zbog obračuna PDV-a od 17 posto i drugih nameta, zbog čega smatraju da je dio prikupljenih sredstava završio u javnim prihodima umjesto da bude iskorišten za pomoć ugroženim stanovnicima.
Iz Mreže optužuju Vladu FBiH da je na taj način ostvarivala porezne prihode čak i od pomoći prikupljene za područja pogođena katastrofom.
Kritikuju i najave novog povećanja minimalne plate, smatrajući da bez istovremenih izmjena poreznog sistema takve mjere neće donijeti suštinsko poboljšanje položaja radnika.
Upozoravaju da bi novo povećanje minimalne plate, bez rasterećenja najnižih primanja, moglo ponovo poslužiti prvenstveno za promociju Vladinih mjera i povećanje budžetskih prihoda.
U otvorenom pismu osvrću se i na primanja i privilegije predstavnika vlasti, suprotstavljajući ih finansijskom položaju radnika koji primaju minimalnu platu i ljudi kojima je potrebna humanitarna pomoć.
„Ne tražimo privilegije, tražimo pravedniji porezni sistem i dostojanstven odnos prema ljudima koji žive od svog rada“, poručila je Mreža za izgradnju mira u otvorenom pismu Vladi Federacije BiH.
