Tešanj četvrti u FBiH po fiskalnom prometu: Za devet mjeseci ostvareno 3,1 milijardu KM

Općina Tešanj zauzela je četvrto mjesto u Federaciji Bosne i Hercegovine prema ostvarenom fiskalnom prometu, nakon što je tokom septembra 2026. godine evidentirano 408 miliona KM prometa, objavio je općinski načelnik Suad Huskić.

Prema podacima koje je predstavio, ukupan fiskalni promet Tešnja u prvih devet mjeseci ove godine dostigao je 3,1 milijardu KM, a očekuje se da bi do kraja godine mogao dostići četiri milijarde KM.

Huskić je naveo da je Tešanj već u augustu premašio fiskalni promet devet kantonalnih sjedišta u Federaciji BiH, iako ima znatno manje stanovnika i nema status administrativnog centra kantona.

„U septembru ove godine Tešanj je nastavio rast i ostvario 408 miliona KM fiskalnog prometa. To je četvrto mjesto u FBiH“, istakao je Huskić.

Posebno je ukazao na razliku između stope rasta fiskalnog prometa Tešnja i ukupnog prometa u Federaciji BiH.

Prema njegovim podacima, Tešanj je ostvario približno sedam puta brži rast od federalnog prosjeka.

„Dok je na svakih 100 KM prošlogodišnjeg prometa Federacija danas ostvarila približno 107 KM, Tešanj je ostvario gotovo 146 KM“, naveo je Huskić.

To znači da je, prema njegovom poređenju, fiskalni promet Tešnja povećan za približno 46 posto, dok je na nivou Federacije BiH rast iznosio oko sedam posto.

Huskić je istovremeno upozorio da se ekonomska kretanja ne mogu posmatrati isključivo kroz fiskalni promet, već da je potrebno analizirati i industrijsku proizvodnju, izvoz te broj zaposlenih.

U tom kontekstu izdvojio je podatke o industrijskoj proizvodnji u Zeničko-dobojskom kantonu, koja je tokom prvih sedam mjeseci 2026. godine zabilježila pad od 18,6 posto.

Samo u julu industrijska proizvodnja bila je manja za 38,3 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Huskić je takva kretanja povezao sa zaustavljanjem proizvodnje čelika, što se odrazilo na ukupne pokazatelje industrijske aktivnosti u kantonu.

Posebno je istakao ekonomski značaj Tešnja i susjednih općina Doboj Jug i Usora.

„Tešanj, Doboj Jug i Usora zajedno imaju manje od 16 posto stanovnika ZDK, a ostvaruju više od 35 posto ukupnog fiskalnog prometa našeg kantona“, naveo je.

Prema njegovoj ocjeni, rezultati su posljedica dugogodišnjeg razvoja privatnog sektora, poduzetništva i ulaganja u lokalnu ekonomiju.

„Iza rezultata stoje naši privrednici, poduzetnici, radnici i generacije ljudi koje su gradile i razvijale ekonomiju ovog prostora, stoji i javni sektor stabilnošću, ulaganjem u poslovnu infrastrukturu i podrškom lokalnom ekonomskom razvoju“, poručio je Huskić.

„Tešanj pokazuje da veličina grada nije presudna. Presudni su ljudi, rad, poduzetništvo i stvaranje uslova za razvoj“, zaključio je načelnik Tešnja.