Elektroprivreda BiH se zadužuje za 50 miliona KM, traži se prostor za novo poskupljenje struje

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine namjerava se kod komercijalnih banaka zadužiti za 50 miliona KM kako bi prevazišla probleme s likvidnošću i osigurala sredstva za tekuće obaveze, uključujući nabavku električne energije. Istovremeno, uprava kompanije smatra da su nova, postepena poskupljenja struje za domaćinstva neophodna za stabilizaciju poslovanja i finansiranje budućih energetskih projekata.

Ovi podaci sadržani su u Revidiranom planu poslovanja za period 2026–2028. godine, koji je Nadzorni odbor Elektroprivrede BiH utvrdio 27. oktobra. Uvid u dokument imao je portal BiznisInfo.

Finansijske teškoće kompanije posebno su izražene od početka ove godine, kada je došlo do nesrazmjera između novca koji pristiže na račune i iznosa potrebnih za izmirivanje obaveza. Prema poslovnim projekcijama, negativni novčani tokovi očekuju se ne samo u neposrednom periodu nego i u srednjoročnom i dugoročnom poslovanju.

Elektroprivreda je zbog toga odlučila potražiti dodatna sredstva kod banaka. Od planiranih 50 miliona KM već je osigurano 35 miliona kroz dva kreditna ugovora, dok postupak pribavljanja preostalih 15 miliona još nije završen.

Kreditni novac neće biti namijenjen isključivo pokrivanju redovnih troškova. Dio sredstava bit će usmjeren na kupovinu električne energije koju Elektroprivreda ne uspijeva osigurati iz vlastitih proizvodnih kapaciteta.

Problemi s proizvodnjom povezani su prvenstveno s nedovoljnim isporukama uglja iz rudnika koji snabdijevaju termoelektrane. U poslovnom planu ukazuje se na dotrajalu rudarsku opremu, nedovoljne pripreme za eksploataciju i nemogućnost pojedinih rudnika da isporuče ugovorene količine energenta.

Takve okolnosti direktno se odražavaju na rad termoelektrana i količinu proizvedene struje.

Kako bi nadoknadila očekivani proizvodni deficit, Elektroprivreda je ugovorila kupovinu 568,7 gigavatsati električne energije od nezavisnih proizvođača koji koriste solarne i vjetroelektrane.

Finansijska povezanost Elektroprivrede s rudnicima dodatno je opterećenje za kompaniju. Ranije uplaćena sredstva za ugalj koji nije isporučen planirano je pretvoriti u dugoročne pozajmice rudnicima.

Riječ je o približno 119,4 miliona KM, računajući PDV. Osim toga, predviđeno je pomjeranje rokova za početak vraćanja već odobrenih pozajmica, čime bi rudnici dobili dodatni prostor za finansijsku konsolidaciju.

Paralelno sa zaduživanjem i problemima u proizvodnji, Elektroprivreda je drastično korigovala plan kapitalnih ulaganja za 2026. godinu.

Na početku godine računalo se na investicije vrijedne 426,3 miliona KM. Nakon revizije poslovnog plana predviđeno je svega 196,4 miliona KM.

Time je ovogodišnji investicioni program umanjen za približno 230 miliona KM, odnosno gotovo 54 posto.

Razlozi za ovako veliko smanjenje nisu vezani samo za finansijske mogućnosti kompanije. U dokumentu se navode i administrativne prepreke koje usporavaju realizaciju projekata, od postupaka javnih nabavki do izdavanja dozvola i saglasnosti.

Dodatne teškoće predstavljaju neriješena pitanja državne imovine i procedure promjene namjene zemljišta, bez kojih nije moguće realizovati dio planiranih energetskih objekata.

Elektroprivreda u narednim godinama namjerava graditi nove kapacitete za proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra, uz obnovu i modernizaciju postojećih postrojenja. Međutim, raspoloživa vlastita sredstva nisu dovoljna za takav investicioni program, pa se i za buduće projekte predviđa oslanjanje na kreditne izvore finansiranja.

Upravo u takvim finansijskim okolnostima kompanija otvara pitanje cijena električne energije koje plaćaju građani.

U revidiranom planu izričito se upozorava da tarife u sistemu javnog snabdijevanja ne prate stvarne proizvodne troškove. Najveći nesklad, prema procjeni Elektroprivrede, postoji kod domaćinstava.

Iako su računi za električnu energiju već povećavani u julu 2024. i septembru 2025. godine, kompanija smatra da tim korekcijama nije dostignut nivo cijena koji bi odgovarao troškovima proizvodnje.

U dokumentu se zbog toga insistira na potrebi postepenog prilagođavanja tarifa, posebno onih koje se primjenjuju na domaćinstva.

Elektroprivreda smatra da građanima treba predstaviti razloge zbog kojih je takvo povećavanje cijena nužno, povezujući ga s očuvanjem domaće proizvodnje i prelaskom na energetske izvore koji bi bili prihvatljiviji u pogledu utjecaja na okoliš i klimatske promjene.

Kompanija se pritom poziva na promijenjene tržišne uslove, proizvodne izdatke, zakonske zahtjeve i troškove prelaska na drugačiju strukturu proizvodnje električne energije.

Ipak, poslovni plan ne sadrži prijedlog nove cijene kilovatsata niti određuje datum mogućeg povećanja računa za građane.

Za svaku novu promjenu tarifa u javnom snabdijevanju potrebno je provesti zakonom predviđeni postupak pred nadležnim regulatorom.