Zbog suše prinosi meda u Bosni i Hercegovini ove godine mogli bi biti znatno niži u odnosu na prethodnu 2025.
Gubici variraju od regije do regije, i dok je kod nekih rana ispaša bila dobra, kod drugih su hladnoća i kiša onemogućile njeno bolje iskorištavanje.
Suša koja je kasnije došla uzrokovala je da će mnogi ostati bez šumskog i livadskog meda.
Ima 400 košnica
Avdo Duranović iz Konjica decenijama se bavi pčelarstvom. Ima 400 košnica, a njegov organski med nadaleko je poznat po kvaliteti.
Kaže kako je prvi dio godine bio dosta povoljan, pa su i prinosi bagremovog meda bili dobri.
- Moje pčele u Hercegovini zimuju, pa su i dolje nešta "uhvatile" nakon bagrema od paše, mislim na tilovinu, kadulju i draču. Izvrcao sam po košnici po 20 kilograma. Kadulje je bilo po desetak kilograma, što je također dobro. Ko nije selio za bagremom mislim da je loše prošao s obzirom da je drugi dio godine okrenula suša. Šuma je poprilično izdala. I ono što je bilo šumskog meda, zato što je crna šuma, med je već u saću kristalisao. To je valjda takva vrsta medljike koja kristališe prije nego što je pčele "poklope" . Takav ne može se ni vrcati, a ni pleče ga ne mogu iskoristiti kako bi trebalo - objašnjava Duranović.
Najveći je, kaže, problem što više nema biljaka koje daju polen, a pčela bez polena ne može rađati nove jedinke.
- Leglo je stalo pa smo sada u neizvjesnosti šta će nas dočekati na proljeće, jer pčela koja se sada rodi (zimska pčela) na proljeće bi trebala odgojiti nove jedinke. Dugo se bavim plečarstvom, ali se nikada ranije nisam susreo s tim da je pčela polovinom augusta prestala polagati jaja - ističe Duranović.
Kaže kako je većinu pčela prebacio u okolinu Livna kako bi pokušao nešta dobiti i od rozog vrijeska.
