U Janji je počelo vađenje industrijskog krompira namijenjenog fabrici „Semberka“, ali ovogodišnja proizvodnja teško će ispuniti očekivanja semberskih povrtara, piše banjalučki portal 6yka.com.
Na oko 450 dunuma krompir je zasijan kroz organizovanu proizvodnju Poljoprivredne zadruge „Agrofarmer“ i oko 50 kooperanata. Plasman je unaprijed osiguran, kao i otkupni uslovi, ali su visoke temperature i nedostatak padavina drastično smanjili prinose.
Direktor Poljoprivredne zadruge „Agrofarmer“ iz Janje Mujo Bogaljević kaže da su očekivanja bila znatno veća, ali da su ekstremne temperature napravile ogromnu štetu.
„Prinos nas je baš razočarao. Očekivali smo malo veći prinos i bolje uslove rada, međutim, visoka temperatura je odradila svoje“, kaže Bogaljević.
Navodi da su hladne noći i veoma visoke dnevne temperature, uz razliku koja je prelazila i 20 stepeni, bile izuzetno nepovoljne za krompir.
„Prinosi su nam ove godine gotovo upolovljeni. Imamo parcela gdje je prinos ispod tone po dunumu, a onaj ko ima dvije ili 2,2 tone može biti prezadovoljan“, kaže Bogaljević.
Prema njegovim riječima, prošlogodišnja proizvodnja bila je oko 60 posto veća.
Problem sada predstavlja i samo vađenje krompira. Pojedine parcele toliko su isušene da se radovi moraju odgoditi do prve ozbiljnije kiše.
„Navodnjavanje nam je dodatni problem jer voda odlazi u dublje slojeve zemljišta i više nismo u mogućnosti da zalijevamo sve parcele. Problem nije samo krompir, već sve kulture – kukuruz, pšenica i kupus. Semberska zemlja je izuzetno plodna, ali sve teže živimo od zemlje“, upozorava Bogaljević.
Industrijski krompir proizvodi se po unaprijed dogovorenim uslovima i za poznatog kupca. Nakon vađenja direktno se isporučuje fabrici „Semberka“.
Kada je u martu počela sjetva, ugovorena je otkupna cijena nešto viša od 50 feninga po kilogramu, a fabrika kroz model ugovorene proizvodnje učestvuje i u dijelu troškova.
Međutim, proizvođači upozoravaju da se ekonomска računica od tada drastično promijenila.
Mustafa Gradaščević iz Janje kaže da su tokom godine troškovi repromaterijala naglo porasli, dok je otkupna cijena ostala ona koja je dogovorena prije nekoliko mjeseci.
Na njegovim parcelama prinos rane sorte krompira dostigao je oko 3,5 tona po dunumu, ali tek nakon četiri obilna navodnjavanja.
„Ono sa čime nismo zadovoljni jeste cijena koja je dogovorena ranije. Potom su uslijedila ratna dešavanja u Zapadnoj Aziji, nakon čega je cijena repromaterijala naglo skočila. U odnosu na uloženo i cijenu koju smo dobili, ove godine na krompiru nema nikakve zarade“, kaže Gradaščević.
Visoke temperature nisu pogodile samo krompir.
Semberski povrtari navode da su velike štete zabilježene i na paprici, paradajzu, lubenici, dinjama i drugim kulturama na otvorenom. Biljke pri temperaturama višim od 30 stepeni odbacuju cvijet i plod, a dio povrća zbog oštećenja nije ni mogao biti plasiran na tržište.
Sedamdesetogodišnji proizvođač iz Kojčinovca Mihajlo Jović kaže da ovakvu godinu ne pamti.
„Suša nam ove godine nije uzela samo dio prinosa, nego nam je napravila problem na praktično svakoj kulturi koju imamo na otvorenom“, kaže Jović.
Na paprici i paradajzu pojavile su se ožegotine, dok su lubenice i dinje u pojedinim periodima bile doslovno spržene suncem.
Navodnjavanje ublažava posljedice, ali dodatno povećava troškove, a proizvođači upozoravaju da ni velika količina vode ne može zamijeniti prirodnu kišu tokom dugotrajnih toplotnih valova.
„Mi smo u proizvodnju uložili novac računajući na određeni rod, a sada je pitanje koliko ćemo od toga uspjeti vratiti. Najteže je kada gledate kako vam roba propada, a znate koliko ste truda i novca uložili u nju“, kaže Jović.
Na zelenoj pijaci u Bijeljini krajem augusta krompir je prodavan po cijeni od oko dvije KM po kilogramu, paradajz oko tri, a paprika oko četiri KM.
Te cijene, međutim, nemaju mnogo veze s iznosom koji dobijaju proizvođači prilikom otkupa.
Upravo veliki raskorak između proizvođačke i maloprodajne cijene svake godine dodatno otvara pitanje ko ostvaruje najveću zaradu u lancu od njive do kupca.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić upozorava da je ovo jedna od najtežih godina za poljoprivredu u Semberiji.
„Suša je uzela danak na gotovo svim kulturama, a tamo gdje nije bilo mogućnosti za navodnjavanje, proizvođači su praktično ostali bez roda“, kaže Bakajlić.
Od nadležnih institucija očekuje konkretnu finansijsku pomoć proizvođačima kako bi mogli nastaviti proizvodnju i naredne godine.
Upozorava i da bi posljedice ovogodišnje suše uskoro mogli osjetiti svi građani.
„Već sada je jasno da će zbog ovako smanjenih prinosa biti manje domaćih proizvoda na tržištu. To znači da ćemo na jesen i tokom zime vjerovatno imati veći pritisak na cijene hrane“, kaže Bakajlić.
Ako manjak domaće proizvodnje bude nadoknađivan povećanim uvozom, upozorava, krajnju cijenu platit će potrošači kroz skuplju hranu.
