Stručnjaci za energetiku jednoglasno najavljuju ono od čega domaća domaćinstva već strijepe, struja u Bosni i Hercegovini definitivno poskupljuje odmah nakon Nove godine, piše Faktor.
Dok nas nadležni godinama uvjeravaju u "ogromne potencijale" i energetsku nezavisnost, realnost iza kulisa je tragikomična, termoelektrane rade na kašičicu, hidrološki potencijal je presušio pod suncem, a rudnici uglja su na samrtnoj postelji, pa paradoksalno, u zemlji koja leži na uglju, crno zlato kupujemo od privatnika.
Analiza stanja pokazuje da se Elektroprivreda Rs-a već davi u gubicima i spas traži u novom kreditu od 50 miliona maraka i entitetskim finansijskim injekcijama, dok u Federaciji BiH stručnjaci poput Almira Bečarevića i Amera Jerlagića prognoziraju neizbježan tarifni postupak i udar na džepove građana od otprilike 10 odsto.
I dok privreda već plaća nove, paprene cijene po slobodnom tržištu, vlasti pažljivo kalkulišu kada da udare na preostali "bazen domaćinstava" jer, naravno, treba tempirati poskupljenje dovoljno daleko od izborne 2028. godine kako se narod ne bi previše sjetio ko mu gasi svjetlo.
Tarifni postupak
Pitanje je dana kada će elektroprivrede u Bosni i Hercegovini zatražiti tarifni postupak.
Termoelektrane rade smanjenim kapacitetima, rudnici su na izdisaju, a hidrološki potencijali su smanjeni usred nepovoljnih vremenskih uvjeta proteklih mjeseci.
Odakle namaći potrebni novac kada su elektroprivrede u BiH na gubitku, struja se kupuje, a nekada se izvozila, i odakle će se uzeti novac nego od građana.
Bosna i Hercegovina je među zemljama s najjeftinijom strujom u Evropi, međutim svako poskupljenje teško pada građanima.
To najbolje govori kakav je ovdje životni standard. Zemlja ogromnih potencijala postala je ovisna o uvozu.
Rudnici ne proizvode dovoljno uglja, a suša je ograničila proizvodnju hidroelektrana.
Termoelektrana Ugljevik ostala je bez neophodnih količina uglja, čime je ugrožen glavni energetski oslonac Rs-a.
