Stop Rusima: Crna Gora uvodi vize za državljane Rusije

Nakon skoro 18 godina, Crna Gora se sprema zatvoriti vrata bezviznom režimu za državljane Rusije i Bjelorusije, a odluka koja bi trebala stupiti na snagu 1. oktobra 2026. godine predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u vanjskoj politici zemlje.

Ovaj potez, diktiran usklađivanjem s viznom politikom Evropske unije, stavlja Podgoricu pred složen izazov: kako pomiriti strateški cilj članstva u EU s ekonomskom stvarnošću u kojoj ruski turisti i investitori čine jedan od ključnih stubova privrede. Dok vlasti ističu da je riječ o neophodnom koraku na evropskom putu, turistički sektor sa zabrinutošću gleda u budućnost, svjestan da bi odlazak tradicionalno vjernih gostiju mogao ostaviti dubok trag.

Odluka o uvođenju viza nije došla iznenada, već predstavlja kulminaciju dugogodišnjeg procesa približavanja Evropskoj uniji. Crna Gora, kao zemlja kandidatkinja od 2010. godine, ima obavezu da svoju vanjsku i sigurnosnu politiku u potpunosti uskladi s evropskom, a vizni režim jedno je od ključnih poglavlja. Premijer Milojko Spajić ranije je naglasio da zemlja, iako još nije članica, već aktivno prilagođava svoja pravila standardima Evropske unije.

Ipak, najava konkretnog datuma unijela je nemir. Prema riječima zamjenika predsjednika crnogorskog parlamenta Nikolle Camaja, konačna odluka zavisi od „širih strateških razmatranja“ i bit će službeno objavljena tek nakon njenog usvajanja. No, poruka je jasna – bezvizni boravak za Ruse, koji je na snazi od 2008. godine, odbrojava svoje posljednje dane.

Za putovanje u Crnu Goru ruski i bjeloruski državljani morat će proći konzularnu proceduru, a zahtjeve će obrađivati vizni centri u osam ruskih gradova. Ovaj administrativni korak, iako naizgled tehnički, predstavlja psihološku i praktičnu prepreku koja bi mogla preusmjeriti značajan dio turističkog prometa prema konkurentskim destinacijama poput Turske ili Egipta, koje ne zahtijevaju vize.

Ekonomske posljedice ove odluke su neupitne, s obzirom na to da turizam čini približno četvrtinu crnogorskog BDP-a. Rusi nisu samo brojni, već su i gosti s dubokim džepom i tradicijom dugog boravka na Jadranu. Podaci Monstata za 2025. godinu pokazuju da su turisti iz Rusije ostvarili 16,4 posto svih stranih noćenja, čime su se pozicionirali odmah iza gostiju iz susjedne Srbije. Tokom te godine Crnu Goru posjetilo je oko 230.000 ruskih državljana.

Njihov doprinos nije vidljiv samo tokom ljetne sezone; značajan broj Rusa boravi u Crnoj Gori tokom cijele godine, što podržava lokalnu privredu i izvan glavne turističke sezone. Osim turista, u Crnoj Gori trajno ili privremeno boravi više od 21.000 ruskih državljana, što na populaciju od oko 630.000 stanovnika predstavlja značajnu zajednicu.

Prema vladinoj statistici, približno četvrtina svih kompanija sa stranim kapitalom u zemlji nalazi se u ruskom vlasništvu. Stručnjaci iz ruskog turističkog sektora upozoravaju da bi čak i sama rasprava o uvođenju viza mogla dovesti do pada dolazaka od pet do šest posto, jer ruski putnici preferiraju destinacije sa stabilnim i predvidivim uslovima putovanja.

Analiza turističkih pokazatelja otkriva i složeniju sliku. Veliki priliv ruskih i ukrajinskih državljana nakon početka rata u Ukrajini značajno je uticao na statistiku, privremeno „uljepšavajući“ podatke o broju noćenja. Centar za istraživanje i razvoj turizma (CIRT) ističe da je, isključivanjem ovih grupa koje su u međuvremenu počele napuštati Crnu Goru, turistički trend zapravo u porastu.

U 2024. godini zabilježen je pad od gotovo 50.000 dolazaka i milion noćenja ruskih gostiju u poređenju s rekordnom 2023. godinom, što pokazuje da se tržište već počelo mijenjati. Istovremeno, Crna Gora bilježi snažan rast dolazaka s netradicionalnih tržišta poput Kine i Izraela, iako ti turisti u prosjeku borave znatno kraće.

Popis stanovništva iz 2023. godine pokazao je i blagi rast ukupnog broja stanovnika, što demografi pripisuju isključivo doseljavanju stranaca. U junu prošle godine u Crnoj Gori je živjelo više od 96.000 stranih državljana s dozvolom boravka, što čini oko 15 posto ukupne populacije.

Uprkos izglednom ekonomskom udarcu, za Podgoricu ovaj potez predstavlja dio šire strategije. Usklađivanje vizne politike preduslov je za dobijanje značajnih sredstava iz Evropskog plana rasta, vrijednog 383,5 miliona eura. Sam ulazak u EU, predviđen za 2028. godinu, ali koji bi se zbog novih okolnosti, poput kandidature Islanda, mogao pomjeriti i na 2030. godinu, donio bi Crnoj Gori, prema procjenama Evropske komisije, oko tri milijarde eura u periodu od 2028. do 2034. godine.

Vlada je očigledno procijenila da su dugoročne koristi članstva vrijednije od kratkoročnih gubitaka u turizmu. U tom kontekstu, Crna Gora pridružuje se široj evropskoj fronti koja pooštrava uslove putovanja za ruske državljane, balansirajući između diplomatskih obaveza i ekonomskih prioriteta.