Američki kongresmen Joe Wilson, domaćin ovosedmičnog brifinga Counter-Kleptocracy Caucusa u Kongresu SAD-a o Srbiji i zapadnom Balkanu, dodatno je pojasnio zabrinutost zbog političkih prilika u Srbiji i mogućnosti da Aleksandar Vučić nakon isteka predsjedničkog mandata pokuša zadržati vlast prelaskom na mjesto premijera.
Wilson je u intervjuu za N1 rekao da će posebno pažljivo biti praćeni uslovi u kojima se održavaju izbori u Srbiji, postupanje vlasti prema studentima i demonstrantima, stanje medijskih sloboda i korištenje tehnologije za nadzor građana.
Naglasio je da ocjena izbornog procesa ne zavisi samo od onoga što će se dogoditi na biračkim mjestima nego i od ukupnog političkog okruženja u kojem građani izlaze na izbore.
Wilson je rekao da očekuje izvještaje domaćih posmatrača, ali i međunarodnih organizacija, posebno OSCE-a i ODIHR-a, o tome jesu li izbori provedeni slobodno i pošteno. Istovremeno je odbacio mogućnost da SAD na izborima podržava određenu političku opciju.
„Ne želimo se miješati. Ne zauzimamo stranu na predstojećim izborima“, rekao je Wilson.
Prema njegovim riječima, američki interes je da građani Srbije imaju mogućnost slobodno izabrati vlast, a ne da Vašington odlučuje ko bi trebao pobijediti.
Wilson je tokom brifinga u Kongresu već upozorio da postoje, kako je rekao, „snažne naznake“ da Rusija i sigurnosni aparat pod kontrolom Aleksandra Vučića pokušavaju uticati na izborni proces. Govorio je o biračkim spiskovima, propagandi i korištenju državnih resursa, a u novom intervjuu detaljnije je govorio o drugim elementima političkog sistema u Srbiji.
Posebno je ukazao na postupanje prema studentima, prekomjernu upotrebu sile, koncentraciju medija i nadzor građana.
Wilson je govorio i o kineskom uticaju u Srbiji. Upozorio je na korištenje opreme kineske kompanije Huawei za nadzor građana i povezao to sa sve snažnijom vojnom saradnjom Beograda i Pekinga, uključujući zajedničke vojne aktivnosti Srbije i kineske Narodnooslobodilačke armije.
Takvo približavanje Kini Wilson vidi kao jedan od pokazatelja političkog udaljavanja Vučićeve vlasti od Zapada.
Upitan je i da li je Vašington proteklih godina previše tolerirao probleme s demokratijom u Srbiji zato što je Vučića posmatrao kao političara koji može garantirati regionalnu stabilnost.
Wilson nije odbacio takvu ocjenu, navodeći da američke administracije pokušavaju sarađivati i pregovarati s različitim vlastima širom svijeta. Međutim, rekao je da zbog represije koju vidi u Srbiji sada mora doći do promjene ponašanja vlasti.
Jedno od najdirektnijih pitanja odnosilo se na političku budućnost Aleksandra Vučića nakon isteka njegovog predsjedničkog mandata i mogućnost da se kandidira za premijera Srbije kako bi ostao na vlasti.
Wilson je takvu mogućnost direktno uporedio s političkim putem ruskog predsjednika Vladimira Putina.
„Preći s predsjednika na premijera – to smo već vidjeli. To se zove Vladimir Putin“, rekao je Wilson.
Prema Wilsonovoj ocjeni, takav potez mogao bi predstavljati nastavak kretanja prema autoritarnom sistemu, a upozorio je i na mogućnost razvoja prema totalitarnoj državi u kojoj građani postepeno gube političke slobode.
Wilson je govorio i o tome gdje bi, prema njegovom viđenju, Srbija trebala biti politički pozicionirana.
Rekao je da želi Srbiju kao dio zapadnih političkih i demokratskih struktura te da mir, stabilnost i prosperitet zapadnog Balkana vidi kroz saradnju država regiona.
Njegove izjave uslijedile su nakon brifinga Counter-Kleptocracy Caucusa u Kongresu SAD-a na kojem su, uz Wilsona, učestvovali Ivana Stradner iz Foundation for Defense of Democracies, Luke Coffey iz Hudson Institutea i Reuf Bajrović iz U.S.-Europe Alliance.
Na brifingu je Stradner pozvala američke vlasti na korištenje finansijskih sankcija i zabrana izdavanja viza osobama koje smatra odgovornim za korupciju, političko nasilje i podrivanje demokratskih institucija u Srbiji. Također je zatražila snažnije američko djelovanje protiv ruskog, kineskog i iranskog uticaja.
Coffey je Srbiju opisao kao „glavno rusko uporište na Balkanu“ i poručio da Vučića treba posmatrati „onakvim kakav jeste, a ne onakvim kakvim bismo željeli da bude“.
Bajrović je najveći dio svog izlaganja posvetio posljedicama politike koju je opisao kao „stabilokratiju“ na zapadnom Balkanu, posebno na Bosnu i Hercegovinu. Kritizirao je politiku popuštanja Beogradu i Zagrebu na račun susjednih država te govorio o djelovanju Milorada Dodika i Dragana Čovića u BiH.
„Narodi Balkana zaslužuju slobodu da biraju vlastite lidere i određuju vlastitu budućnost. Američka politika mora podržavati taj suverenitet bez izuzetka“, rekao je Bajrović na brifingu.
