Povratak Bosne i Hercegovine na sivu listu Moneyvala znači da je država ponovo stavljena pod pojačani nadzor Vijeća Evrope zbog ocjene da njen sistem za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma ima značajne institucionalne i regulatorne slabosti.
Iako ova lista nije sankcioni mehanizam, ona predstavlja jasan signal međunarodnim finansijskim institucijama i investitorima da je rizik poslovanja u zemlji povećan, što se direktno odražava na troškove, brzinu i obim finansijskih tokova.
Šta znači siva lista u praksi
Uvrštavanje na sivu listu u praksi znači pojačane kontrole svih međunarodnih transakcija koje uključuju Bosnu i Hercegovinu. Banke i finansijske institucije u inostranstvu uvode dodatne procedure provjere, što usporava platni promet i povećava troškove poslovanja.
Kompanije iz Bosne i Hercegovine mogu se suočiti s dužim čekanjem na međunarodne uplate, strožim bankarskim kontrolama i skupljim garancijama, dok strani investitori često traže dodatne sigurnosne mehanizme ili odgađaju ulaganja.
Koliko BiH može ekonomski izgubiti
Direktni i indirektni ekonomski efekti boravka na sivoj listi teško se precizno mjere, ali iskustva drugih zemalja i procjene finansijskih institucija pokazuju da posljedice mogu biti značajne.
Prema okvirnim procjenama međunarodnih finansijskih analitičara, zemlje koje se nalaze na sivoj listi mogu bilježiti:
- pad stranih direktnih investicija od 5 do 10 posto
- povećanje troškova zaduživanja na međunarodnim tržištima
- dodatne troškove bankarskih transakcija i usluga
Za Bosnu i Hercegovinu, koja godišnje privlači između 1 i 1,5 milijardi KM stranih investicija, i relativno je osjetljiva na vanjske tokove kapitala, to bi u srednjem roku moglo značiti gubitke koji se mjere desetinama, pa i stotinama miliona konvertibilnih maraka godišnje, kroz smanjen priliv investicija, veće kamate i sporiji finansijski promet.
BiH je već bila na listi
Bosna i Hercegovina je već imala iskustvo boravka na sivoj listi u periodu od 2015. do 2018. godine.
Tokom tog perioda, finansijski sektor je zabilježio:
- otežanu saradnju domaćih i stranih banaka
- pojačane kontrole međunarodnih transfera
- sporije odobravanje investicionih projekata
- reputacijski pad u percepciji međunarodnih finansijskih institucija
Nakon sprovedenih reformi i usklađivanja zakonodavstva, BiH je 2018. godine uklonjena sa liste.
Kako se može izaći sa sive liste
Izlazak sa sive liste zavisi od ispunjavanja akcionog plana koji dostavlja Moneyval, a koji uključuje zakonodavne i institucionalne reforme, kao i dokaz njihove primjene u praksi.
Ključne obaveze obično podrazumijevaju:
- uspostavu registara stvarnih vlasnika firmi
- jačanje nadzora nad finansijskim tokovima
- efikasnije oduzimanje nezakonito stečene imovine
- bolju koordinaciju pravosuđa, policije i finansijskog sektora
Tek kada se procijeni da su nedostaci otklonjeni i sistem funkcionalno stabilizovan, država može biti uklonjena sa liste.
Šta slijedi za Bosnu i Hercegovinu
Nakon formalnog stavljanja na sivu listu, Bosni i Hercegovini će biti dostavljen detaljan akcioni plan s rokovima i mjerama koje mora ispuniti.
Brzina izlaska sa liste zavisit će od političke volje, institucionalne koordinacije i efikasnosti provedbe reformi, a kašnjenja u pravilu produžavaju period pojačanog međunarodnog nadzora i ekonomske troškove.
