Bosna i Hercegovina u proteklih godinu dana nije ostvarila značajan napredak zbog političke krize, ocijenjeno je u godišnjem Paketu proširenja za 2025. godinu, koji je usvojila Evropska komisija.
Bosna i Hercegovina jedna je od četiri zemlje koja u protekloj godini nije napravila stvarni napredak na putu prema Evropskoj uniji, rečeno je na konferenciji za medije povodom predstavljanja izvještaja o napretku, objavio je Detektor.
Potpredsjednica Evropske komisije i visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i komesarka za proširenje Evropske unije Marta Kos kazale su kako je BiH među zemljama koje nisu ostvarile stvarni napredak u protekloj godini, zajedno sa Srbijom, Sjevernom Makedonijom i Kosovom.
Kallas je napomenula da su različiti razlozi zakočile ove zemlje u napretku na EU, a da su političke krize obilježile ovaj period u BiH, što je i utjecalo na nepostojanje napretka.
- U BiH događanja u Rs potkopala su napredak u pogledu pristupanju EU. I dalje smo predani sigurnosti ove zemlje, a pravosudne reforme i imenovanje glavnog pregovarača i dalje su ključni za ostvarivanje daljeg napretka prema pristupanju EU - dodala je Kallas.
Prema izvještajima koji su predstavljeni danas, najveći napredak ostvaren je u Crnoj Gori, koja je postigla značajne napretke i postala predvodnica grupe zemalja kandidatkinja. Odmah iza nje slijede Moldavija i Ukrajina koje se, kako je napomenuto, unatoč svojim poteškoćama uspijevaju izboriti sa reformama.
Napredak je ostvarila i Albanija, a jedinu negativnu ocjenu dobila je Gruzija u kojoj je, prema izvještaju, ostvaren pad u procesu pristupanja Uniji.
Kos je navela kako će u narednom periodu od zemalja kandidatkinja očekivati veći progres, ali da je potrebno i Uniju pripremiti za proširenje.
- Države moraju provesti stvarne, dubinske reforme i uskladiti se sa stvarnim demokratskim standardima i vrijednostima. A to mora biti poprađeno usklađenosti sa vladavinom prava i jasnim povezanjem sa geopolitičkim smjerom EU - kazala je Kos.
Naglašeno je da su poštivanje vladavine prava, demokratije i temeljnih prava građana i dalje ključ za ostvarivanje ciljeva u procesu pristupanja za sve zemlje, kao i da će u budućim ugovorima o pristupanju biti ugrađene jače zaštitne mjere kako bi se osiguralo da sve zemlje poštuju sve vrijednosti i temeljna prava EU.
Evo šta trebate znati o najvažnijim dijelovima izvještaja o BiH.
Potezi Rs-a u suprotnosti sa evropskim putem BiH
Za izvještajni period koji obuhvata 2024. i proljeće 2025. godine opisuje se da su ga obilježile ozbiljne političke tenzije i eskalacija, naročito iz Rs, što je suprotno evropskom putu BiH.
- Nakon prvostepene krivične presude predsjedniku entiteta Miloradu Dodiku, Skupština entiteta usvojila je zakone koji su narušavali ustavni i pravni poredak BiH, funkcionalnost državnih institucija i temeljna prava - navodi se u uvodu izvještaja.
Pozivajući BiH na usklađivanje ustavnog okvira sa evropskim standardima i osiguranjem funkcionalnosti svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze iz EU, u izvještaju za BiH navodi se da je okončanje vladajuće koalicije na državnom nivou u januaru ove godine dovelo do ometanja funkcionisanja vlade i Parlamenta, te da je RS nastavio sa nepriznavanjem odluka Ustavnog suda BiH.
- Iako je decentralizovana državna struktura kompatibilna sa članstvom u EU, BiH će morati reformisati svoje institucije kako bi efikasno učestvovala u donošenju odluka u EU i u potpunosti implementirala i primjenjivala pravni okvir EU - navodi se u izvještaju.
U izvještaju podsjećaju da je Ustavni sud BiH poništio zakone o odvojenim izborima i zakon o referendumu koje je Narodna skupština Rs-a usvojila u aprilu 2024. godine, pozivajući entitetske vlasti na poštivanje odluka Ustavnog suda.
Izbori u BiH narušili povjerenje javnosti
Od BiH se traži hitno usvajanje ustavne i izborne reforme kako bi svim građanima omogućili efikasno ostvarivanje političkih prava, pozivajući se na prava iz predmeta Sejdić-Finci.
U pogledu održanih lokalnih izbora u oktobru prošle godine, navodi se da je došlo do narušavanja povjerenja javnosti u izborne porocese i da Parlamentarna skupština BiH nije preduzela nikakve korake za poboljšanje integriteta izbornog procesa.
Prijave izbornih prevara na lokalnim izborima su u malom postotku procesuirane, navode u izvještaju pozivajući CIK na jačanje kapaciteta za reviziju kako bi nadzirao poštivanje pravila, a političke stranke na poštivanje nezavisnosti CIK-a.
- Političke stranke trebaju poštovati nezavisnost CIK-a i suzdržati se od prijetnji smjenom njegovih članova - navodi se u izvještaju.
Posebna zabrinutost se ističe zbog ukidanja javnog finansiranja za sve političke stranke, nakon što je Visoki predstavnik to učinio za SNSD i Ujedinjenu srpsku, navodeći da to ugrožava opozicione stranke koje nemaju pristup administrativnim resursima.
Od BiH se u izvještaju traži hitno poboljšanje transparentnosti finansiranja političkih stranaka i izbornih kampanja, transparentnosti političkog oglašavanja i registracije političkih stranaka, a u skladu sa prporukama Venecijanske komisije, OSCE-a i GRECO-a.
Manji broj usvojenih evropskih zakona
Državni parlament je u prethodnoj godini usvojio samo osam zakona, te četiri do aprila 2025. godine što je manje u odnosu na 14 zakona iz 2023. godine, navodi se u izvještaju, kritikujući korištenje hitne zakonodavne procedure.
U izvještaju se podsjeća da je Narodna skupština Rs-a usvojila paket zakona koji su u suprotnosti s pravnim i ustavnim poretkom, a koji su poništeni od strane Ustavnog suda BiH. Detektor je pisao da je NSRs odustala od tih zakona na sjednici koja je prethodila ukidanju američkih sankcija vrhu Rs-a.
- Skupština entiteta Rs treba odmah ispuniti svoju dugo odloženu ustavnu obavezu i imenovati sudije na upražnjene pozicije u Ustavnom sudu BiH - navodi se u izvještaju.
Funkcionisanje Vijeća ministara BiH se pogoršalo nakon raspada vladajuće koalicije u januaru 2025. godine, navodi se u izvještaju. Tome je prethodilo i hapšenje ministra sigurnosti u decembru 2024., na čiju poziciju još niko nije imenovan.
Nakon što je u septembru 2025. Vijeće ministara usvojilo Reformsku agendu koja je dostavljena Evropskoj komisiji na saglasnost, od BiH se u izvještaju traži hitno imenovanje glavnog pregovarača za pristupne pregovore s EU što na današnjoj sjednici Vijeća ministara nije usaglašeno.
Aktivisti u lošijoj poziciji, ljudska prava i dalje ugrožena
Povlačenje donacija USAID-a, kriminalizacije klevete i proglašavanje organizacija stranim agentima u Rs-u dovelo je do smanjenja prostora za civilno društvo u 2024. godini, navodi se u izvještaju opisujući da to po organizacije ostavlja zastrašujući efekat.
- Povlačenje sredstava donatora, naročito iz SAD, ozbiljno je utjecalo na funkcionisanje nezavisnih medija i CSO u izvještajnom periodu, ograničavajući njihov rad na ljudskim pravima, borbi protiv korupcije, zaštiti okoliša i pomoći ranjivim grupama - navodi se u izvještaju upozoravajući na nepostojanje državne regulative za finansiranje udruženja.
Za organizacije civilnog društva se navodi da proaktivno zagovaraju promjene politika i da imaju ključnu ulogu u pomoći najranjivijim članovima društva, naročito na polju nasilja u porodici, navodeći da su aktivisti i dalje česta meta prijetnji, zlostavljanja i strateških tužbi.
- Ženske aktivistkinje su posebno ciljana grupa. Vlasti i dalje ne osuđuju niti adekvatno istražuju ovakve napade - navodi se u ovom dokumentu.
Ovakvi primjeri, navedeno je u izvještaju ukazuju na brojne izazove u oblasti ljudskih prava, slobode izražavanja i prava manjina, kao i na neadekvatan pravni okvir za zaštitu ljudskih prava, koji ostaje nekompletan i nedovoljno implementiran.
Naglašeno je kako BiH nije poduzela odgovarajuće mjere za ispunjavanje preporuka međunarodnih tijela koja se bave ljudskim pravima, kao i da je nedovoljna saradnja sa ovim organizacijama, a navedeno je da je potrebno i razmotriti status posmatrača u Agenciji za ljudska prava EU.
I saradnja sa Evropskim sudom za ljudska prava (ECtHR) ocijenjena je kao nedovoljna, te je pojašnjeno da u narednom periodu mora biti usmjeren na strukturne reforme zasnovane na presudama ovog suda.
Kao posebno problematično ocijenjeno je nepostojanje zakonodavnog okvira za tranzicionu pravdu i suočavanje prošlosti, što otežava pomirenje.
- Politički lideri nastavljaju sa historijskim revizionizmom, uključujući i negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, suprotstavljajući se ustanovljenim činjenicama”, stoji u izvještaju.
