Edin-ef. Hamzakadić: Istiklal džamija nije radno mjesto, ona je životna misija

Redakcija Mostar

Na džuma-namazu okuplja oko 2.000 vjernika, za bajrame između 7.000 i 8.000 ljudi, dok mekteb svake godine pohađa više od 400 djece.

Imam Istiklal džamije Edin-ef. Hamzakadić ističe da ovaj jubilej nadilazi samo obilježavanje datuma otvorenja džamije, jer podsjeća i na vrijeme u kojem je nastala ideja o njenoj izgradnji, ali i na generacije koje su tokom proteklih 25 godina uz nju odrastale.

– Džamije, kao Božije kuće, naši su svjetionici na dunjaluku. One su mjesto ibadeta, okupljanja i smiraja. Džamije su neraskidivi dio našeg vjerničkog identiteta, s kojima se rađamo, živimo i selimo s ovog svijeta – kazao je Hamzakadić.

Istiklal džamiju opisuje kao posebnu priču Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo, Muftijstva sarajevskog i cijele Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Ideja o njenoj izgradnji nastala je u vrijeme agresije, a realizirana je u teškim postratnim okolnostima.

Zbog toga, naglašava, džamija nije samo vjerski objekat nego i svjedok jednog historijskog perioda.

– Kada se prisjećamo njenog otvorenja 2001. godine i obilježavamo ovaj jubilej, prisjećamo se najtežih vremena kojima su svjedočili naši ljudi i naša domovina. Zato je Istiklal džamija svjedok teškog vremena, ali i pobjede. Ona je simbol ljudske slobode, jer Istiklal znači nezavisnost, i iskrenog prijateljstva muslimana Bosne i Indonezije – istakao je.

Iako je riječ o jednoj od najvećih džamija u Bosni i Hercegovini po klanjačkom prostoru, Hamzakadić smatra da se njen značaj ne može mjeriti kvadratima.

– Ljubav i ponos džematlija prema svojoj džamiji mnogo su veći od samog prostora i kvadrata. Imami sa svojim džamijama imaju posebnu vezu, tako da je i moja veza s Istiklal džamijom zaista posebna. Džamija nije radno mjesto, ona je životna misija – poručio je.

Od mesdžida u stambenoj zgradi do velikog džemata

Govoreći o razvoju džemata, Hamzakadić podsjeća da 25 godina možda nije dugo razdoblje u historijskom smislu, ali da u životu jednog džemata može predstavljati čitavu epohu.

Džemat Otoka pamti vrijeme kada nije imao džamiju, generacije koje su odrastale u mesdžidu smještenom u stambenoj zgradi, kao i one koje su učestvovale u izgradnji Istiklal džamije.

– Za svaki džemat džamija predstavlja početak računanja "novog" vremena. Generacije koje su stasavale u mesdžidu na Otoci, zatim one koje su učestvovale u izgradnji džamije i današnje generacije koje uživaju pune blagodati ove džamije sretne su generacije koje pamte rađanje i rast jednog džemata – kazao je.

Danas Istiklal džamija okuplja vjernike sa šireg područja Općine Novi Grad Sarajevo i, kako navodi Hamzakadić, odavno je prerasla uobičajene granice jednog džemata.

Na džuma-namazu okuplja oko 2.000 vjernika, za bajrame između 7.000 i 8.000 ljudi, dok mekteb svake godine pohađa više od 400 djece.

Hamzakadić ističe da upravo takav kontinuitet ljudima pruža osjećaj povjerenja, sigurnosti i pripadnosti zajednici. Istiklal džamija posebno mjesto ima i među mladima, između ostalog zbog velikog broja šerijatskih vjenčanja koja se u njoj obavljaju.

– Njena ključna vrijednost koja se njeguje od otvorenja jeste otvorenost svim posjetiocima i džematlijama – naglasio je.

U toku je i izrada monografije koja bi trebala objediniti građu o nastanku, razvoju i aktivnostima džamije te svjedočiti o njenom značaju za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.

Ljudi koji su utkali sebe u Istiklal džamiju

Jubilej je, prema riječima Hamzakadića, prilika i za prisjećanje na sve ljude koji su svojim radom, vakufom i zalaganjem učestvovali u nastanku i razvoju džamije.

Posebno je istakao ulogu rahmetli Alije Izetbegovića, predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, i rahmetli Muhameda Suharta, predsjednika Republike Indonezije, kao ljudi koji su imali ključnu ulogu u realizaciji projekta izgradnje.

Podsjetio je i na doprinos tadašnjeg reisul-uleme Mustafa-ef. Cerića, tadašnjeg imama džemata Otoka Mehmedalija-ef. Dedajića, arhitekte Hasana Ćemalovića, članova Građevinskog odbora, džematskih odbora, vakifa, džematlija, imama, mujezina te tehničkog osoblja džamije.

– Zaista je dug spisak ljudi koji su dali svoj doprinos izgradnji i razvoju ove džamije. Ova godišnjica prilika je da se prisjetimo svih džematlija koji su preselili na ahiret, ali i da se zahvalimo ljudima koji su utkali dio sebe u ovu džamiju – kazao je Hamzakadić.

Džamija kao emanet budućim generacijama

Govoreći o godinama koje dolaze, Hamzakadić poručuje da briga o džamiji ne smije biti shvaćena samo kao obaveza imama ili džematskog odbora.

Džamija je, naglašava, zajednički emanet svih muslimana.

– Svaka džamija, bila ona velika ili mala, ima svoju nafaku i Allah, dž.š., počasti ljude koji će se brinuti o njoj. Džamije su naš veliki emanet. Važno je da čuvamo svijest o džamijama i da se uključujemo u njihov rad ne čekajući da nas neko pozove – poručio je.

Istiklal džamija će, dodaje, nastaviti čuvati i jedno posebno historijsko prijateljstvo.

– Ona nas podsjeća da nikada ne zaboravimo svoje prijatelje koji su bili uz nas kada nam je bilo najteže i uvijek će biti baštinik ljubavi prema narodu Indonezije – zaključio je Edin-ef. Hamzakadić.


(MINA)

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.