Nakon što je Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) sklopila ugovor sa američkom lobističkom agencijom "Mercury Public Affairs", stručnjaci kažu da je njegov cilj jačanje pozicije stranke u projektu Južne interkonekcije, izborne reforme, te položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U ugovoru koji je javno objavljen u američkom FARA sistemu i koji je 24. jula potpisao predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, navodi se da je cijena angažmana 30.000 američkih dolara mjesečno, što ne uključuje porez, piše Detektor.
Vanjskopolitički novinar i osnivač Inicijative za strateške analize Harun Karčić ugovor ocjenjuje sinergijom dva procesa.
"S jedne strane, imate izbore na kojima HDZ želi osigurati potpunu političku dominaciju i legitimitet unutar hrvatskog biračkog tijela. S druge strane, imate izuzetno snažan pritisak američke administracije oko Južne interkonekcije — projekta koji Washington posmatra kao ključno pitanje energetske sigurnosti i presijecanja ruske ovisnosti o plinu u ovom dijelu Europe”, navodi Karčić za Detektor.
On kaže da period kada je potpisan ugovor je sve samo ne slučajan. Prema njegovim riječima, prozor od kraja jula do kraja oktobra pokriva kompletnu završnicu izborne kampanje, same izbore i onaj najkritičniji period neposredno nakon zatvaranja birališta, kada počinju političke kalkulacije i slaganje postizbornih koalicija.
Karčić dodaje da bi svođenje ugovora isključivo na izbornu kampanju bilo bi analitički plitko. Izborna godina je idealan paravan – HDZ kroz angažman Mercuryja nastoji u Washingtonu opravdati svoje stavove oko formiranja novog preduzeća u Mostaru ne kao opstrukciju američkog strateškog projekta, već kao pitanje ustavne ravnoteže i zaštite interesa uoči i nakon izbora, smatra Karčić.
Kurt Bassuener, osnivač i saradnik pri Vijeću za politiku demokratizacije na ugovor gleda kao na formalni ulazak HDZ-a u lobističku igru u SAD-u, s pokušajem da utiče na američke politike prema Bosni i Hercegovini u skladu sa svojom agendom, koja je prilično otvoreno prisutna u javnosti.
Navodi da Rs to radi još od 2007. godine, s vidljivim koristima 2009. godine, kada je došlo do okončanja mandata međunarodnih sudija i tužilaca, kao i prošle godine, kada su Miloradu Dodiku i njegovoj porodici, Željki Cvijanović i drugima ukinute sankcije. Bassuener dodaje da bi se moglo tvrditi i da je došlo do općeg pomjeranja politike prema "lokalnim rješenjima", što također ide u korist HDZ-a BiH.
Prema njegovom računanju, Rs ima 15 upisa u FARA registru, što djeluje pretjerano s obzirom na to da je riječ o teritoriji koja gotovo sigurno ima manje od milion stanovnika, dok je Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine tek nedavno ušlo u ovu sferu – bez ikakvog značajnijeg uticaja.
"Sasvim je jasno da HDZ BiH želi ostvariti veći uticaj u već povoljnom okruženju reakcionarne Trumpove administracije. Max Primorac, ranije angažovan u Heritage Foundationu, koji je bio glavni zagovornik njihovih stavova u političkom okruženju Vašingtona, više nije tamo niti svoje stavove iznosi s te platforme", navodi Bassuener za Detektor.
Heritage fondacija je u februaru 2026. godine objavila članak svog istraživača Primorca pod naslovom "Islamistička država na granici NATO-a", u kojem se, između ostalog, tvrdi da "muslimani u Bosni i Hercegovini odbijaju političku jednakost sa Srbima i Hrvatima u BiH, te da bi Sarajevo, imajući u vidu stabilnost NATO-a, trebalo da bude mudro i prestane opresiju nad kršćanskim susjedima".
Heritage je godinu ranije objavila izvještaj Primorca, u kojem se tvrdi da je Ured visokog predstavnika (OHR) glavni uzrok političke disfunkcionalnosti Bosne i Hercegovine i da je postao "imperijalni upravitelj" koji potkopava domaći suverenitet.
Bassuener pojašnjava da se u Europskoj uniji veliki dio te agende može provoditi kroz porodicu Europske narodne stranke (EPP), čiji je član matični HDZ u Hrvatskoj, zajedno sa svojom "podružnicom" u Bosni i Hercegovin – koja ima značajnu ulogu u njihovoj agendi, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina zapravo jedina značajnija vanjskopolitička tema Hrvatske.
Za političku analitičarku iz Banje Luke Tanju Topić očito je da je Čović poslušao političkog prijatelja Dodika i krenuo njegovim lobističkim stopama. Prema njenim riječima, Dodikovo iskustvo je dragocjeno, pa se nastoji iskoristiti svaki trenutak američke naklonjenosti hrišćanskim vrijednostima.
"Naravno, ne treba poistovijetiti rad lobističkih kuća sa stavovima State Departmenta i slijepo vjerovati domaćim spin majstorima koji ove aktivnosti poistovjećuju sa 'prijateljstvom sa Trumpom'. Namjera ovih aktivnosti je lobiranje za 'hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini', što implicitno ukazuje na povezanost sa izborima, drugi dio odnosi se na najveći američki interes u Bosni i Hercegovini trenutno – južnu interkonekciju", zaključuje Topić.
Ranije je za Detektor Adnan Huskić, profesor s Političkih nauka i međunarodnih odnosa Sarajevske škole nauke i tehnologije (SSST), izjavio da je ovaj potez HDZ-a BiH logičan s obzirom da je "dokazano da je američka moć na prodaju".
