Dan uoči Općih izbora u Bosni i Hercegovini, politolog Jasmin Mujanović objavio je analizu u kojoj ne iznosi prognozu rezultata, nego nudi okvir kroz koji, prema njegovom mišljenju, treba posmatrati rezultate i političke interpretacije koje će uslijediti nakon zatvaranja birališta.
Mujanović posebno izdvaja narativ koji očekuje nakon izbora – da su „nacionalisti ponovo pobijedili“.
„Da, sektaške stranke će proći dobro jer je institucionalna logika dejtonskog ustavnog režima takva da aktivno destimulira umjerenost i podstiče odlazak prema ekstremima. Ipak, važno je da to stavimo u kontekst“, naveo je Mujanović.
Kao polazište koristi rezultate izbora za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iz 2022. godine.
Prema potvrđenim rezultatima tih izbora, SDA je osvojila 17,23 posto glasova, SNSD 16,34 posto, a HDZ BiH sa svojim koalicionim partnerima 8,75 posto. SNSD i HDZ BiH zajedno su, dakle, osvojili 25,09 posto glasova, dok su SDA, SNSD i HDZ BiH sa partnerima zajedno imali 42,32 posto.
Mujanović SNSD opisuje kao stranku čiji je ključni politički cilj razbijanje Bosne i Hercegovine, dok HDZ BiH označava njegovim dugogodišnjim hrvatskim nacionalističkim saveznikom koji prihvata veliki dio političke agende SNSD-a.
„Drugim riječima, dva bloka koja zauzimaju najveći dio političkog prostora, koja neprestano proizvode ovu ili onu političku krizu i koja, na primjer, imaju mnoštvo dezinformacijskih naloga na ovoj platformi, zajedno predstavljaju jedva četvrtinu bosanskohercegovačkog biračkog tijela. Realno, i manje“, napisao je Mujanović.
On potom razmatra i SDA, koju opisuje kao nacionalno-konzervativni, pa i nacionalistički blok, ali pravi razliku između politike te stranke i politika SNSD-a usmjerenih prema secesionizmu.
Čak i kada se glasovi SDA pribroje rezultatima SNSD-a i HDZ-a BiH, ističe Mujanović, ostaje činjenica da većina birača na izborima 2022. nije glasala ni za jednu od te tri stranke.
Zvanični rezultati izbora za državni Predstavnički dom potvrđuju brojčanu osnovu tog argumenta: tri stranke odnosno koalicije zajedno su osvojile nešto više od 42 posto važećih glasova. Istovremeno, glasovi ostalih birača bili su raspoređeni na veliki broj ideološki i politički veoma različitih stranaka.
Mujanović se osvrće i na mogući prigovor da pojedine manje stranke imaju programe i političke stavove slične velikim nacionalnim strankama.
„Slične, možda, ali ne identične. A u politici, posebno bosanskohercegovačkoj politici, čak i male razlike stvaraju značajne distinkcije“, naveo je.
Kao primjer izdvaja opozicione stranke u entitetu Rs. Navodi da se njima mogu uputiti brojne kritike, ali smatra važnim to što nisu prihvatile secesionističku politiku Milorada Dodika.
„Njihovo protivljenje Dodikovom avanturizmu 2025. godine bilo je mnogo hrabrije i politički skuplje od bilo čega što smo čuli od sarajevskih stranaka“, tvrdi Mujanović.
Suština njegove analize jeste teza da je bosanskohercegovačko biračko tijelo politički umjerenije nego što se često predstavlja u domaćim i međunarodnim interpretacijama izbornih rezultata.
„Bosanskohercegovački birači zapravo su mnogo umjereniji nego što nas se često navodi da vjerujemo, uključujući birače među Srbima i Hrvatima“, napisao je Mujanović, podsjećajući da je isto stajalište iznio tokom panel-diskusije Atlantskog vijeća o izborima.
Posebnu važnost ovogodišnjih izbora vidi u uvođenju tehnologija kojima bi trebalo povećati vjerodostojnost izbornog procesa.
Mujanović smatra da bi vjerodostojniji izborni proces mogao pokazati jesu li dosadašnji rezultati najvećih stranaka bili uvećavani izbornim nepravilnostima. To predstavlja njegovu tezu koju tek treba provjeriti rezultatima i podacima iz novog izbornog ciklusa.
Njegovo očekivanje je da bi pouzdaniji izborni proces mogao jasnije pokazati stvarnu veličinu onoga što naziva „mekom sredinom“ bosanskohercegovačke politike – politički heterogenog i često haotičnog prostora koji je, prema njegovoj ocjeni, ipak umjereniji od dominantnih nacionalnih blokova.
„Dugoročno će oslobađanje političkog potencijala te umjerenosti zahtijevati značajne političke i ustavne reforme. To je još daleko. Ali pravedniji i vjerodostojniji izbori veliki su korak u pravom smjeru“, poručio je Mujanović.
Njegova poruka pred otvaranje birališta zato je da se izborni rezultat ne svodi samo na broj mandata najvećih nacionalnih stranaka.
„U međuvremenu, udahnite i pogledajte dalje od naslova“, poručio je Mujanović.
