Niko nije napravio veliki iskorak.
Evropska komisija objavila je danas i izvještaje o napretku za šest balkanskih država, plus Bosna i Hercegovina.
Evo šta piše za svaku od njih:
Albanija
EU je 2014. godine Albaniji dodijelila status kandidata, a prva konferencija o pristupnim pregovorima s Tiranom održana je 2022. Albanija je "nastavila da pokazuje svoju odlučnost da provede reforme EU i da napreduje u reformama", stoji u novom izvještaju. Ali tekući pristupni pregovarački proces "sada treba da se pretvori u ubrzanje reformi vezanih za EU".
Komisija hvali Albaniju jer je zadržala "svoju evidenciju potpunog usklađivanja" sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. A Tirana je stavila reforme vezane za EU u centar svog zakonodavnog i političkog planiranja.
Međutim, vlada "mora da se uzdrži od mjera koje nisu u skladu sa standardima EU". Dalji napori su takođe potrebni po pitanju slobode izražavanja, pitanja manjina i imovinskih prava, kao i u ključnim oblastima vladavine prava, kao što je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Kosovo
Kosovo je zatražilo članstvo u EU u decembru 2022. U izvještaju Komisije se navodi da treba "da pokaže ozbiljniju posvećenost" u normalizaciji svojih odnose sa Srbijom. "Normalizacija odnosa je suštinski uslov na evropskom putu obje strane i obje rizikuju da izgube važne prilike u nedostatku napretka", navodi se u izvještaju.
Kosovo je postiglo napredak u brojnim oblastima, uključujući izbornu reformu, zaštitu ljudskih prava, upravljanje migracijama i pripremu funkcionalne tržišne ekonomije.
Pored poboljšanja odnosa sa Srbijom, Kosovo ima da radi i na reformi javne uprave, borbi protiv korupcije, poboljšanju pravosudnog sistema i unapređenju njegovih administrativnih kapaciteta.
Crna Gora
EU je otvorila pristupne pregovore sa Crnom Gorom u junu 2012. godine, ali za Brisel dalji napredak u pristupnim pregovorima zavisi od kretanja u pravcu vladavine prava. U izvještaju se ističe da je napredak u reformama za pristupanje EU "u velikoj mjeri zaustavljen jer je Crna Gora patila od duboke polarizacije i političke nestabilnosti".
Postojao je ograničen napredak u oblasti slobode izražavanja, saopćila je Evropska komisija. Crna Gora je takođe posvećena promovisanju dobrih veza sa svojim susjedima. Njena vanjska politika je također u skladu sa EU.
Najizazovnije pitanje za pitanja vladavine prava u Crnoj Gori je reforma pravosuđa, gdje nije postignut napredak, smatra Komisija. Takođe treba da pojača aktivnosti u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Sjeverna Makedonija
Evropska komisija je u svom izvještaju pozdravila reformsku opredijeljenost Sjeverne Makedonije. Zemlja trenutno prolazi kroz proces skrininga EU, o kojem će se sastanci održavati do kraja godine. Komisija je saopćila da proces skrininga teče "glatko".
Izvještaj Evropske komisije ističe napredak u oblasti pravde, slobode i sigurnosti, uključujući i borbu protiv korupcije.
Međutim, Sjeverna Makedonija ima još posla u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, te u reformi javne uprave.
Srbija
Pregovori o pristupanju između Brisela i Beograda traju od 2014. godine, ali odbijanje Srbije da uvede sankcije Rusiji i rastuće tenzije sa Kosovom su zaustavili proces. Beograd je već zatvorio prva dva poglavlja – poznata kao klasteri u briselskom žargonu – u pristupnim pregovorima, a Komisija je u izvještaju od srijede preporučila otvaranje trećeg. Ali odluka je u rukama zemalja članica — sa jakim igračima kao što su Italija, Francuska i Njemačka koji pozivaju Beograd da preduzme korake da poboljša svoje odnose sa Prištinom prije nego što nastavi sa pregovorima o pridruživanju.
Izvještaj je podržao reformu pravosuđa Srbije, i u manjoj mjeri, njenu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije – što su ključni prioritet u strategiji pristupanja Beograda EU. Izvršna vlast EU pozdravila je reformu kao "važan korak ka jačanju nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa".
Odnosi sa Kosovom i vanjska politika ključne su zamjerke, a Komisija je zamjerila Beogradu zbog odbijanja da uvede sankcije Rusiji i njegovog prijatnog odnosa sa Kinom. "Srbija treba hitno da poboljša svoje usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnom politikom EU", navodi se u izvještaju. Komisija je također pozvala Beograd da "demonstrira ozbiljniju posvećenost“ normalizaciji odnosa sa Kosovom i da sarađuje u istrazi napada srpske milicije u oktobru koji je pojačao tenzije u regionu.
Turska
Turska je zemlja kandidat od 1999. godine, ali razgovori su u "zastoju" od 2018., uprkos tome što je Ankara i dalje ključni partner EU, i nema znakova da će se to promijeniti.
Turska je postala "važna i pouzdana tranzitna zemlja" za energiju koja stiže u EU, i od vitalnog je značaja za Brisel u oblastima od zajedničkog interesa kao što su migracije, borba protiv terorizma i trgovina.
Međutim, pod predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, Turska je "nastavila da se udaljava" od EU "uglavnom zbog nastavka nazadovanja u oblastima osnovnih prava i vladavine prava, uključujući nezavisnost pravosuđa i nedostatak reformi u nekim sektorskim pitanjima". Tenzije između te zemlje i Grčke članice EU, kao i sukob oko Kipra također su istaknuti kao izazovi.
