Sahrana pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića u Beogradu ponovo je otvorila pitanja o veličanju ratnih zločinaca, odnosu prema presudama međunarodnih sudova i postupanju pravosudnih institucija u Bosni i Hercegovini. O tome šta se dešava nakon što Tužilaštvo BiH zaprimi prijavu, zašto se ne može očekivati da istraga bude završena za 24 sata i šta u procesnom smislu znači kada tužilaštvo saopći da je "formiran predmet", za N1 je govorila advokatica Adna Dobojlić.
Govoreći o mogućim pravnim posljedicama događaja koji su pratili dolazak tijela i sahranu Ratka Mladića u Srbiji, Dobojlić je kazala da se moraju razdvojiti različita pravna pitanja i utvrđivati eventualna odgovornost pojedinaca, ali i države.
"To će raditi pravosudne institucije. Ja ne bih u ovom trenutku ulazila u to, s obzirom na to da nemamo nikakve informacije, naprimjer, iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine", rekla je.
Naglasila je da ne želi braniti Tužilaštvo BiH, ali da je potrebno razumjeti faze krivičnog postupka.
"Kada dođu prijave u Tužilaštvo, one se prvo sortiraju po predmetima. Onda se zadužuju tužioci po CMS sistemu i već prolaze dva dana, možda i tri ili četiri, dok predmet dođe na sto postupajućem tužiocu", pojasnila je.
Tek tada, dodala je, tužilac može naložiti predistražne radnje policijskim agencijama ili, ako smatra da postoje potrebne informacije, donijeti naredbu o provođenju istrage.
"To su već koraci koji uzimaju pet ili šest dana od trenutka kada se nešto zaprimi u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine ili bilo kojem drugom tužilaštvu", kazala je Dobojlić.
Šta zapravo znači kada je "formiran predmet"
Dobojlić je posebno pojasnila formulaciju koju javnost često čuje iz tužilaštava - da je "formiran predmet".
"To ne znači ništa u procesnom smislu, niti u smislu nekog postupanja po tom predmetu. Znači da je primljena krivična prijava ili prijava putem maila, da je otvoren predmet, da je prijava stavljena u njega i da je dobio oznaku i broj", rekla je.
Prema njenim riječima, samo saopćenje da je predmet formiran ne daje odgovor o tome da li je istraga otvorena niti šta je konkretno urađeno.
Istovremeno smatra da bi Tužilaštvo BiH trebalo biti otvorenije prema javnosti i objasniti kako postupak funkcioniše, posebno zbog velikog interesa javnosti.
"Činjenica jeste da nema optužnica"
Govoreći o ranijim prijavama koje se odnose na negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, Dobojlić je kazala da javnosti nedostaju precizni statistički podaci.
"Mi nemamo informacija, ili bar ja nisam naišla na njih, koliko je prije ovog događaja bilo prijava u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. O tome bi nas trebalo informisati. To nije tajna, to su statistički podaci", kazala je.
Dodala je da bi tek na osnovu tih podataka bilo moguće procijeniti kada su prijave podnesene i koliko se radilo na njima.
"Činjenica jeste da nema optužnica. Imali smo nekoliko presuda Suda Bosne i Hercegovine, koliko znam, bilo je i nekoliko optužnica koje su vraćene, odnosno odbijene, a za istrage ne znamo", rekla je.
Zašto se postupak ne može završiti za 24 sata
Dobojlić je naglasila da 24 sata ili nekoliko dana u radu tužilaštva nije dug period.
"Ta 24 sata mogla su biti iskorištena za reagovanje po službenoj dužnosti Tužilaštva Bosne i Hercegovine, da se formira predmet, ili da se predmet formira po prijavi. Onda se signira postupajućem tužiocu, koji tek tada počinje voditi istražne ili predistražne radnje", objasnila je.
Kako je navela, i sama dostava naredbe policijskoj agenciji zahtijeva vrijeme.
"Ne možemo očekivati da se u tom periodu dođe do optuženja. Mora se provesti istraga", naglasila je.
Hiljade prijava građana i pitanje prioriteta
Tokom razgovora otvoreno je i pitanje velikog broja prijava koje građani dostavljaju Tužilaštvu BiH putem elektronske pošte.
Dobojlić je kazala da će se takve prijave morati sortirati u zavisnosti od toga koliko sadrže informacija i koliko su osnovane.
"Ako su dobili, naprimjer, hiljadu i po prijava putem e-maila, moraju ih sortirati. Treba i to pročitati pa donijeti zaključak", rekla je.
Pojasnila je da nije svaka prijava automatski dokaz koji se može koristiti u krivičnom postupku.
Šta predviđa član 145a Krivičnog zakona BiH
Govoreći o zakonskim odredbama koje se odnose na veličanje ratnih zločinaca, Dobojlić se pozvala na član 145a, stav 6. Krivičnog zakona BiH.
Navela je da odredba predviđa kažnjavanje osobe koja dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik, privilegiju ili slično osobi pravosnažno osuđenoj za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kao i u slučajevima imenovanja javnih objekata po takvoj osobi.
