U analizi se ukazuje da će se skoro petina javnog duga Srbije u 2024. finansirati po znatno nepovoljnijim uslovima, što će dovesti do rasta izdataka za kamate u srednjem roku.
Srbija će morati da se zaduži za još 6,5 milijardi eura, Fiskalni savjet kaže – pod nepovoljnijim uslovima
Srbija će se u 2024. najverovatnije morati zadužiti za oko 6,5 milijardi eura, pod nepovoljnijim uslovima, naveo je Fiskalni savjet te države u svojoj Ocjeni prijedloga budžeta za 2024. godinu.
Budžetom je, međutim, najavljeno znatno veće zaduživanje - od 9,3 milijarde eura, piše N1.
Da će se Srbija u 2024. najvjerovatnije morati zadužiti za oko 6,5 milijardi eura naveo je Fiskalni savjet u svojoj Ocjeni predloga budžeta za 2024. godinu.
Od tog iznosa, oko 1,7 milijardi eura odnosi se na finansiranje budžetskog deficita, dok se približno 4,8 milijardi eura planira za otplatu dijela dugova koji dospijevaju na naplatu.
"Iako je Vlada uspjevala dosad da na ovaj izazov odgovori pronalazeći relativno jeftine izvore zaduživanja (MMF, bilateralni sporazumi), na to se ne može trajno računati. Svi pomenuti rizici i izazovi nalažu Vladi da vodi što je moguće konzervativniju fiskalnu politiku i da se ne upušta u ekonomski neprovjerene i neplanirane mjere", poručio je Fiskalni savjet.
Iako su bruto potrebe za novim zaduživanjem države u 2024. približno 6,5 milijardi eura, budžetom za 2024. se, s druge strane, najavljuje daleko veće novo zaduživanje, u iznosu od 9,3 milijardi eura iz različitih izvora finansiranja – obveznice emitovane u inostranstvu i na domaćem tržištu, i domaći i inostrani krediti, ukazuje se u analizi Fiskalnog savjeta.
"Najava većeg zaduživanja od stvarnih potreba ne treba da zabrinjava s obzirom na to da Ministarstvo finansija po pravilu pripremi plan zaduživanja po svakom pojedinačnom kanalu zaduživanja koji je u sumi dosta širi od stvarnih potreba za zaduženjem, kako bi ostavili prostora da se zaduže iz onog izvora koji u datom trenutku obezbeđuje najpovoljnije tržišne uslove, što u načelu jeste dobra praksa", pojasnio je Fiskalni savjet.
U analizi se ukazuje da će se skoro petina javnog duga Srbije u 2024. finansirati po znatno nepovoljnijim uslovima, što će dovesti do rasta izdataka za kamate u srednjem roku.
Dok je prosječna kamatna stopa za stari dug Srbije iznosila oko tri odsto, aktuelna kretanja na međunarodnim finansijskim tržištima ukazuju na to da bi se Srbija mogla zaduživati po kamatnim stopama od šest do sedam odsto, pri čemu su ove godine uzimani neki još skuplji krediti, s kamatnom stopom na nivou od osam do devet procenata", ukazuje Fiskalni savjet.
Konstatuje se da troškovi novog zaduživanja jesu porasli za sve evropske zemlje, ali da Srbija ostaje pri vrhu Evrope po novim, većim kamatnim stopama.
"To znači da će se pomenutih 6,5 milijardi eura novog zaduženja u 2024. morati obezbijediti pod nepovoljnijim uslovima, odnosno da će gotovo petina javnog duga Srbije – 18 odsto u odnosu na dug 2023 – imati osjetno veću kamatnu stopu nego stari dug", naveo je Fiskalni savjet.
U analizi se podseća da je za pokrivanje bruto potreba za zaduživanjem u 2023. godini Srbija na raspolaganju imala institucionalne kreditore (MMF), koji su mogli da ponude kamatnu stopu povoljniju od tržišne.
"Međutim, sada je pred Vladom ponovo izazov pronalaženja novih izvora zaduživanja po što povoljnijim uslovima. Situaciju dodatno komplikuje to što su i krediti mnogih međunarodnih institucija, kojima se obično finansiraju investicioni projekti, takođe znatno poskupjeli zbog toga što su njihove kamatne stope često varijabilne i vezane za euribor. Imajući u vidu to da je osnovna kamatna stopa Evropske centralne banke porasla za preko četiri procentna poena u prethodnih nešto više od godinu dana, to će u znatnoj mjeri poskupjeti kako postojeće tako i nove institucionalne kredite", upozorio je Fiskalni savjet.
