Američka kongresna inicijativa koja predviđa niz mjera prema vlastima Srbije dobila je novu političku težinu nakon što su republikanski senator Chuck Grassley i demokratski senator Richard Blumenthal predstavili SRBIJA Act i u Senatu Sjedinjenih Američkih Država.
Vijest je objavio republikanski kongresmen Joe Wilson, jedan od autora prvobitne verzije prijedloga zakona, koji je krajem augusta zajedno s demokratskim kongresmenom Billom Keatingom predstavio SRBIJA Act u Predstavničkom domu Kongresa.
„Zahvalan sam senatorima Grassleyju i Blumenthalu što su predstavili SRBIJA Act u Senatu. Vučićev režim očajnički se drži vlasti. Narod Srbije mora imati slobodne i poštene izbore“, poručio je Wilson.
Senatska inicijativa posebno je značajna jer iza nje stoje članovi dvije američke stranke. Grassley je republikanac iz Ajove i jedan od najdugovječnijih članova Senata, dok je Blumenthal demokrata iz Konektikata.
Wilsonova verzija SRBIJA Acta, zvaničnog naziva Supporting the Rule of law, Building Institutional Justice, and Accountability Act, uvedena je u Predstavnički dom 27. augusta kao H.R. 10183. Uz republikanca Wilsona, prvobitni predlagač bio je demokrata Bill Keating, a inicijativi su se kasnije pridružili i drugi članovi Predstavničkog doma.
Tekst prijedloga predstavlja znatno širi paket američke politike prema Srbiji od pitanja samih izbora. U njemu se navodi stav Kongresa da je Srbija suočena s „ozbiljnim demokratskim nazadovanjem“, uz probleme u oblasti vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija i korupcije. Dokument se poziva na izvještaje State Departmenta i Evropskog parlamenta.
U prijedlogu se posebno govori o višemjesečnim studentskim i građanskim protestima u Srbiji. Navodi se da su međunarodni posmatrači, Evropski parlament i stručnjaci Ujedinjenih nacija reakciju vlasti povezivali s prekomjernom upotrebom sile, hapšenjima demonstranata i pritiscima na nezavisne medije.
Jedna od ključnih odredbi odnosi se na sankcije. Kao politika SAD navodi se korištenje finansijskih i viznih sankcija protiv osoba koje doprinose destabilizaciji zapadnog Balkana, podržavaju ruske aktivnosti ili su odgovorne za korupciju, kršenje ljudskih prava i podrivanje demokratskih procesa i institucija.
Prijedlog također direktno povezuje budućnost američko-srbijanskog Strateškog dijaloga s nizom političkih pitanja. Prije svakog takvog dijaloga američki državni sekretar trebao bi potvrditi Kongresu da će biti razmatrani odnosi Srbije s Rusijom, Kinom i Iranom, slobodni i pošteni izbori, korupcija i javne nabavke, vladavina prava, sloboda medija i pravo na mirno okupljanje. Bez takve potvrde State Departmentu bi bilo onemogućeno korištenje sredstava za učešće u Strateškom dijalogu.
SRBIJA Act predviđa i da američki državni sekretar, u koordinaciji s direktorom Nacionalne obavještajne službe i ministrom odbrane, u roku od 180 dana od eventualnog stupanja zakona na snagu dostavi Kongresu izvještaj o političkom, ekonomskom, energetskom i sigurnosnom utjecaju Rusije u Srbiji.
Isti izvještaj trebao bi obuhvatiti kineske investicije, infrastrukturu te političke i sigurnosne veze Srbije s Kinom, uključujući moguće posljedice po interese NATO-a i Evropske unije na zapadnom Balkanu.
Od State Departmenta bi se zahtijevala i posebna strategija američkog angažmana prema Srbiji. Ona bi, između ostalog, trebala obuhvatiti stanje demokratije, borbu protiv korupcije, nezavisnost institucija i usklađivanje vanjske i sigurnosne politike Srbije s Evropskom unijom i NATO-om.
Prijedlog zakona ne predviđa samo restriktivne mjere. Ako vlasti Srbije ostvare značajan i održiv napredak u nezavisnosti pravosuđa, slobodi medija te približavanju vanjske i sigurnosne politike EU i NATO-u, dokument predviđa mogućnost dodatne američke pomoći, jačanja bilateralnih odnosa, akademskih razmjena i sigurnosne saradnje.
Posebno mjesto u tekstu zauzima tragedija na željezničkoj stanici u Novom Sadu i pitanje odgovornosti za pad nadstrešnice. Kongresmeni traže vjerodostojnu i nezavisnu istragu, kao i odgovornost za eventualnu prekomjernu upotrebu sile protiv mirnih demonstranata.
Uvođenje paralelne verzije SRBIJA Acta u Senatu ne znači da je prijedlog postao zakon. Da bi stupio na snagu, tekst moraju usvojiti oba doma američkog Kongresa u usklađenoj verziji, nakon čega mora biti upućen predsjedniku SAD na potpis.
Wilson je, međutim, nakon poteza Grassleyja i Blumenthala naglasak ponovo stavio upravo na političke prilike u Srbiji i izbore.
„Vučićev režim očajnički se drži vlasti. Narod Srbije mora imati slobodne i poštene izbore“, poručio je američki kongresmen.
