Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sutra počinje novu turneju po zapadnom Balkanu, ali među četiri zemlje koje će posjetiti nema Bosne i Hercegovine ni Srbije.
Von der Leyen će od 30. septembra do 2. oktobra boraviti u Albaniji, Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji. Posjetit će Tiranu, Prištinu, Podgoricu i Skoplje, gdje će razgovarati sa šefovima država i vlada te obići projekte finansirane sredstvima Evropske unije. Vertretung in Deutschland
Ovo će biti šesta uzastopna godina u kojoj predsjednica Evropske komisije obilazi zapadni Balkan. U središtu razgovora bit će naredni koraci država regiona na evropskom putu i njihova postepena integracija u EU kroz Plan rasta za zapadni Balkan. Vertretung in Deutschland
Za razliku od četiri druge zemlje regiona, Sarajevo i Beograd morat će sačekati završetak izbora. Evropska komisija izričito je navela predstojeće izbore kao razlog zbog kojeg BiH i Srbija nisu uključene u ovu turneju.
„S obzirom na predstojeće parlamentarne i opće izbore u Bosni i Hercegovini i Srbiji, predsjednica namjerava posjetiti ove zemlje kasnije“, saopćila je glasnogovornica Evropske komisije Arianna Podesta. Audiovisual Service
Iz Komisije su naknadno dodatno pojasnili da von der Leyen neće doći u BiH i Srbiju prije izbora, ali da namjerava posjetiti obje zemlje nakon njihovog održavanja.
„Ona sada neće putovati u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu zbog predstojećih općih izbora, ali namjerava otputovati u obje zemlje kasnije, nakon što izbori budu održani“, navedeno je na brifingu Evropske komisije. Audiovisual Service
Za BiH to znači da se posjeta predsjednice Evropske komisije Sarajevu može očekivati tek nakon Općih izbora 4. oktobra. Tačan datum njenog dolaska, međutim, još nije objavljen.
Turneja dolazi u trenutku kada Brisel proširenje sve otvorenije predstavlja kao geopolitičko i sigurnosno pitanje. Von der Leyen je na samitu EU – zapadni Balkan u junu poručila da je budućnost regiona u Evropskoj uniji te da je proširenje „strateška investicija“ u stabilnost, prosperitet i sigurnost Evrope. Enlargement and Eastern Neighbourhood
Plan rasta za zapadni Balkan ostaje jedan od glavnih instrumenata kojim EU pokušava ubrzati približavanje regiona jedinstvenom evropskom tržištu i provođenje reformi prije punopravnog članstva. Finansijski instrument koji prati Plan rasta vrijedan je šest milijardi eura, a Evropska komisija je u junu navela da je od 2024. kroz njega već isplaćeno 673,6 miliona eura državama regiona. Enlargement and Eastern Neighbourhood
BiH ima odobrenu Reformsku agendu za period 2025–2027, koja je povezana s korištenjem sredstava iz ovog evropskog mehanizma. Evropska komisija ocijenila je da je agenda usklađena s ciljevima Instrumenta za reforme i rast i da treba podržati proces približavanja BiH Evropskoj uniji. Enlargement and Eastern Neighbourhood
Von der Leyen je još na junskom samitu naglasila da Evropska unija zapadni Balkan vidi kao dio svoje budućnosti.
„Budućnost zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji. Investicijama, ekonomskom integracijom i bližom saradnjom približavamo zapadni Balkan Evropskoj uniji“, poručila je tada predsjednica Evropske komisije.
