Od glavnog sekretara UN-a traži se uspostava programa informiranja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi", koji bi trebao biti u primjeni već uoči naredne godine kada se obilježava 30. godišnjica tog zločina.
Crnogorski premijer Milojko Spajić priopćio je da će Crna Gora glasati u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) za rezoluciju o Srebrenici, te dodao da će predati dva amandmana na rezoluciju u kojima stoji da je krivnja za genocid individualna.
"Mi ćemo glasati za tu, ali i sve rezolucije koje osuđuju genocid. Mi smo sto posto usuglašeni s vanjskom politikom Evropske unije (EU)", kazao je Spajić.
Spajić je istaknuo kako na temelju predloženih amandmana nitko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili Republiku Srpsku.
"Srbi u Crnoj Gori čine značajan postotak našeg stanovništva i to nikada ne smijemo zanemariti. Za nas Srbi nisu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan", napisao je Spajić na društvenoj mreži X.
Rezolucija kojom se podsjeća na genocid nad Bošnjacima Srebrenice, počinjen u julu 1995., u maju bi se trebala naći na zasjedanju Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.
Kao sponzori rezolucije prijavile su se najutjecajnije zapadne države te značajne islamske zemlje, a među državama regije jugoistoka Europe sponzori su joj Slovenija i Sjeverna Makedonija.
Rezolucija poziva da se 11. juli uspostavi kao međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, još jednom osuđuje sve postupke kojima se veličaju počinitelji ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida utvrđenih presudama međunarodnih sudova, ističe važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava koji do sada nisu pronađeni i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.
Od glavnog sekretara UN-a traži se uspostava programa informiranja pod nazivom "Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi", koji bi trebao biti u primjeni već uoči naredne godine kada se obilježava 30. godišnjica tog zločina.
Rezolucijom se kani pozvati sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o prevenciji i kažnjavanju zločina genocida, poštuju međunarodno običajno pravo o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz poštivanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde (ICJ).
Usvajanju rezolucije oštro se protivi Srbija te poduzima mjere ne bi li što veći broj članica UN-a uvjerila da barem ostanu suzdržane pri glasanju na Generalnoj skupštini.
Bivši srbijanski šef diplomacije i trenutačni ministar unutarnjih poslova, Ivica Dačić drži kako je odluka Crne Gore da će glasati za rezoluciju UN-a o genocidu u Srebrenici "sramna i nečuvena".
Dačić je za današnji Kurir istaknuo da je "nevjerojatno" da zemlja u kojoj Srbi čine više od trećine stanovništva glasa za rezoluciju kojom se "upravo Srbi predstavljaju kao genocidan narod".
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik insistiraju na tvrdnjama kako se ovom rezolucijom pokušava nametnuti kolektivna krivnja srpskom narodu te insistiraju na tome da u Srebrenici nije bilo genocida iako je to potvrđeno presudama Haškog tribunala.
Pripadnici vojske i policije bosanskih Srba su u julu 1995., nakon okupacije Srebrenice koja je bila proglašena zonom pod zaštitom UN-a, planski i sustavno pobili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok su žene i djecu protjerali iz enklave.
Zbog planiranja i provedbe genocida u Srebrenici na doživotni zatvor osuđeni su ratni politički i vojni čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
