Američki republikanski kongresmen Joe Wilson uputio je novu, izuzetno oštru kritiku predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, nakon što je postalo izvjesno da vladajuća Srpska napredna stranka želi da Vučić poslije prijevremenih parlamentarnih izbora napusti funkciju predsjednika i preuzme mjesto premijera Srbije.
Wilson je Vučićev plan direktno uporedio s političkim manevrom kojim je Vladimir Putin svojevremeno zadržao kontrolu nad Rusijom prelaskom s predsjedničke na premijersku funkciju.
„Vučić pokušava preći s mjesta predsjednika na mjesto premijera kako bi svoju korumpiranu autoritarnu vladavinu Srbijom održao još mnogo godina – to je UPRAVO ono što je uradio ratni zločinac Putin! Građani Srbije zaslužuju slobodne i poštene izbore“, poručio je Wilson.
Njegova reakcija dolazi istog dana kada je SNS na sjednici Glavnog odbora u Nišu formalno predložio da Vučić bude kandidat za premijera ukoliko vladajuća stranka pobijedi na prijevremenim parlamentarnim izborima. Prema posljednjim informacijama, izbori se očekuju 25. oktobra, iako još nisu formalno raspisani.
Vučić je već najavio da će raspustiti parlament i raspisati izbore, a potom podnijeti ostavku na funkciju predsjednika Srbije kako bi mogao predvoditi SNS u izbornoj kampanji. AP navodi da će izbori biti jedan od najvećih političkih testova za Vučićevu vlast nakon gotovo dvije godine masovnih protesta pokrenutih poslije pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu i pogibije 16 ljudi.
Sam Vučić je uoči sjednice SNS-a dodatno razjasnio svoje planove. Najavio je da bi izbore mogao raspisati 9. ili 10. septembra, dok se kao datum glasanja praktično iskristalisao 25. oktobar.
Istovremeno je otvoreno govorio o mogućnosti da postane premijer. Najavio je i radikalno smanjenje buduće Vlade Srbije, koja bi, prema njegovoj zamisli, imala premijera i najviše 12 ministara.
„Moja ideja je da sljedeća vlada ima predsjednika vlade i najviše 12 ministara. Dakle, to bi bila najmanja vlada u našoj historiji, ali sastavljena od vrijednih, energičnih ljudi koji su sposobni preuzeti odgovornost“, rekao je Vučić.
Time je praktično potvrđen scenario o kojem se u Srbiji već sedmicama govori: Vučić bi prije parlamentarnih izbora napustio predsjedničku funkciju, predvodio SNS na izborima, a u slučaju pobjede prešao na mjesto predsjednika Vlade.
Upravo taj plan sada je izazvao Wilsonovu usporedbu s Putinom.
Ruski predsjednik je 2008. godine, nakon dva uzastopna predsjednička mandata, napustio predsjedničku funkciju, dok je Dmitry Medvedev postao predsjednik Rusije. Putin je preuzeo funkciju premijera, ali je ostao dominantna politička figura u zemlji. Četiri godine kasnije ponovo se kandidirao za predsjednika i vratio u Kremlj.
Wilson već mjesecima zaoštrava odnos prema Vučiću
Današnja izjava nije izolirani istup američkog kongresmena. Wilson posljednjih mjeseci spada među najoštrije kritičare Vučićeve vlasti u američkom Kongresu.
Samo nekoliko dana ranije reagirao je na izvještaje da su telefoni studentskih i opozicionih aktivista u Srbiji bili mete sofisticiranog špijunskog softvera Pegasus i NoviSpy.
„Neprihvatljivo je da Vučićev režim protiv građana Srbije koristi invazivni špijunski softver za nadzor. Ova totalitarna tehnologija koristi se kao oružje protiv slobodnog naroda koji zahtijeva vladavinu prava“, poručio je Wilson.
Prema podacima koje su objavili studenti i SHARE fondacija, tokom ove godine identificirano je najmanje 14 slučajeva napada na telefone studentskih i opozicionih aktivista. Financial Times je ove sedmice izvijestio da je riječ o dosad najširem poznatom talasu takvog nadzora u Srbiji. Vlasti Srbije odbacuju tvrdnje da država stoji iza špijuniranja.
Wilson je krajem augusta, zajedno s demokratskim kongresmenom Billom Keatingom, predstavio i prijedlog zakona poznat kao SRBIJA Act.
Prijedlog predviđa mogućnost finansijskih sankcija i zabrane izdavanja viza osobama koje destabiliziraju zapadni Balkan, podržavaju maligni ruski utjecaj, podrivaju demokratske institucije, učestvuju u korupciji ili krše ljudska prava.
Wilson tada nije štedio Vučića:
„Predsjednik Vučić svrstao se uz ratnog zločinca Putina, Komunističku partiju Kine i teroristički režim u Teheranu, a protiv vladavine prava. Masovni antikorupcijski protesti nastavljaju potresati zemlju, dok Vučić pokušava skrenuti pažnju ratnohuškačkom retorikom i destabilizacijom regiona. Glas naroda Srbije mora se čuti!“
Prijedlog SRBIJA Acta posebno insistira na slobodnim i poštenim izborima, borbi protiv korupcije, reformi pravosuđa, slobodi medija i okupljanja te odnosima Srbije s Rusijom i Kinom. Wilson i Keating traže i da ta pitanja budu dio Strateškog dijaloga SAD-a i Srbije.
Riječ je zasad o prijedlogu zakona. Da bi postao važeći, morao bi proći oba doma Kongresa i dobiti potpis predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
„Srbija ne može sjediti na dvije stolice“
Wilson je ranije posebno kritizirao Vučićevu politiku balansiranja između Zapada i Rusije.
U intervjuu za Radio Slobodna Evropa krajem jula rekao je da ga posebno zabrinjava ruski utjecaj u Srbiji, uključujući energetsku zavisnost Beograda od Moskve.
„Ono što me zabrinjava kada je riječ o održavanju skupa u Beogradu jeste ono što nazivam prekomjernim utjecajem ratnog zločinca Putina u Srbiji. To kažem sa žaljenjem. Nije mi drago zbog toga, ali činjenica je da Srbija i dalje kupuje naftu i gas od Putina“, rekao je Wilson.
Poručio je i da Srbija treba napraviti jasan geopolitički izbor.
„Srbija bi trebalo u potpunosti da bude povezana s EU i NATO-om. Vrijeme je da prekine odnose s diktaturama u Pekingu, Moskvi i Teheranu“, rekao je.
Posebno je odbacio argument da Beograd treba nastaviti pregovore o smanjivanju ruske kontrole nad energetskim sektorom.
„Ne, ne, ne. Pregovori nisu dovoljni. Ma dajte. Oni mogu djelovati jednostrano. Ne treba im dozvola Donalda Trumpa“, kazao je Wilson, dodajući da Srbija treba prestati finansirati Rusiju kupovinom ruskih energenata.
Wilson je tada zagovarao i izmještanje godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine OSCE-a 2027. iz Beograda, navodeći upravo veze Srbije s Rusijom, Kinom i Iranom kao jedan od razloga.
Izbori 25. oktobra postaju ključni politički obračun
Prema informacijama objavljenim ove subote, SNS je sada i formalno stao iza scenarija prema kojem bi Vučić poslije izbora postao premijer.
AP navodi da Vučić još nije raspustio parlament niti formalno raspisao izbore, ali se očekuje da glasanje bude održano 25. oktobra. Vučić je najavio da bi odluku o raspisivanju izbora mogao donijeti 9. ili 10. septembra.
Nasuprot SNS-u trebala bi stajati i lista koju podržava studentski pokret nastao tokom protesta poslije tragedije u Novom Sadu. U njoj se očekuju univerzitetski profesori i druge javne ličnosti, dok će na izborima učestvovati i opozicione stranke.
Politička temperatura već raste. Dok je u Nišu održavana sjednica SNS-a na kojoj je Vučić predložen za budućeg premijera, gradom su prolazili antivladini demonstranti, uz snažno prisustvo policije.
Vučić je, s druge strane, nastavio optuživati protivnike da djeluju uz podršku iz inostranstva. Proteste koji traju od kraja 2024. vlast je više puta predstavljala kao pokušaj „obojene revolucije“, dok demonstranti tvrde da traže odgovornost institucija, borbu protiv korupcije i funkcioniranje pravne države.
Veza Vučićeve vlasti s Moskvom također je dugo predmet kritika. Vučić je još u martu 2025. nakon razgovora s Putinom izjavio da Rusija podržava vlast Srbije suočenu s masovnim protestima. Srbija je, uprkos kandidaturi za članstvo u EU i osudi ruske invazije na Ukrajinu, odbijala da se priključi zapadnim sankcijama Moskvi.
Upravo zato Wilsonova današnja usporedba nije samo retorički napad na Vučića. Ona povezuje dvije glavne teme na kojima američki kongresmen već mjesecima gradi kritiku vlasti u Beogradu – stanje demokratije i izbora u Srbiji te Vučićeve odnose s Putinovom Rusijom.
Sada se te dvije teme spajaju u jednom pitanju: može li Aleksandar Vučić, nakon gotovo deset godina na mjestu predsjednika Srbije, političku dominaciju nastaviti iz premijerske fotelje.
