Slovenska vlada planira u 2027. godini smanjiti izdvajanja za socijalne transfere za približno 330 miliona eura, što je izazvalo oštre reakcije humanitarnih organizacija i udruženja koja se bave zaštitom socijalno ugroženih građana.
Prema prijedlogu državnog budžeta, sredstva namijenjena pojedincima i domaćinstvima bila bi smanjena za 14,9 posto u odnosu na ovu godinu. Najveća smanjenja predviđena su za dječije dodatke, stipendije, novčanu socijalnu pomoć, ličnu asistenciju i roditeljske naknade.
Za dječije dodatke planiran je 51 milion eura manje, odnosno smanjenje od 18,9 posto. Izdvajanja za stipendije bila bi umanjena za 20 miliona eura ili 14,2 posto, dok bi za novčanu socijalnu pomoć bilo predviđeno 78 miliona eura manje, što predstavlja smanjenje od 22,3 posto.
Za ličnu asistenciju planirano je 55 miliona eura manje, odnosno 17,8 posto, a za roditeljske naknade 83 miliona eura manje ili 15,2 posto. Samo na ovih pet stavki predviđeno je ukupno smanjenje od 287 miliona eura.
Vlada zasad nije objasnila na koji način namjerava ostvariti planirane uštede. Budžetski dokumenti istovremeno predviđaju usklađivanje socijalnih davanja s inflacijom, koja bi ove godine trebala iznositi 3,7 posto.
Fiskalno vijeće Slovenije upozorilo je da bi, ukoliko pojedinačne naknade ostanu na sadašnjem nivou, broj korisnika pet najvećih socijalnih transfera morao biti smanjen za približno 20 do 33 posto kako bi se ostvarile planirane uštede.
Humanitarne i nevladine organizacije procjenjuju da bi promjene mogle pogoditi gotovo 200.000 djece, mladih, osoba s invaliditetom i drugih građana koji zavise od državne pomoći.
Generalna sekretarka Crvenog križa Slovenije Cvetka Tomin upozorila je da su među najugroženijima siromašni zaposleni, samohrani roditelji, osobe s invaliditetom i stariji građani.
Prema njenim riječima, približno 66.000 stanovnika Slovenije prima novčanu socijalnu pomoć jer nema dovoljno prihoda za osnovne životne potrebe.
Samac bez prihoda trenutno može dobiti 507 eura mjesečno. Tomin je upozorila da bi, u slučaju proporcionalnog smanjenja, taj iznos mogao pasti na 394 eura, dok bi pooštravanje uslova moglo dovesti do toga da oko 14.700 ljudi ostane bez pomoći. Riječ je o mogućim posljedicama, a ne o već donesenim odlukama.
Generalna sekretarka Saveza prijatelja mladine Slovenije Breda Krašna poručila je da država ne smije ostvarivati budžetske uštede na račun djece.
Ona smatra da dječiji dodaci trebaju postati univerzalno pravo, nezavisno od materijalnog položaja porodice, te da bi i stipendije trebalo posmatrati kao dio porodične politike.
Jean Nikolič iz udruženja Kralji ulice upozorio je da smanjenje socijalne pomoći neće automatski povećati zaposlenost. Prema njegovim riječima, ljudima koji zavise od državnih naknada potrebni su dostupno stanovanje, zdravstvena zaštita, briga o djeci i podrška pri zapošljavanju.
Oštro je reagovala i Laura Orel iz Centra za savjetovanje radnika, koja smatra da predloženi budžet predstavlja dio širih promjena socijalnog sistema.
„Socijalna sigurnost za sve je vrijednost ove zemlje koju štiti Ustav Republike Slovenije“, poručila je Orel, dodajući da se njena organizacija protivi smanjenju socijalnih prava.
Direktor Centra za informisanje, saradnju i razvoj nevladinih organizacija Goran Forbici kritikovao je činjenicu da se smanjenje socijalnih izdvajanja razmatra istovremeno s poreskim olakšicama.
Prema njegovoj ocjeni, takva politika mogla bi najteže pogoditi građane s najnižim prihodima, dok bi oni s većim primanjima imali koristi od poreskog rasterećenja.
Među najglasnijim kritičarima je i Nika Kovač iz Instituta 8. mart, koja je vladu optužila za odstupanje od predizbornih obećanja o poboljšanju životnog standarda.
Kovač je posebno kritikovala planirano smanjenje sredstava za djecu, stipendiste i roditelje, uz tvrdnju da vlada daje prednost povećanju izdataka za odbranu u odnosu na socijalnu zaštitu.
Institut 8. mart pokrenuo je peticiju kojom poziva zastupnike slovenskog parlamenta da izmijene ili odbace predloženi budžet.
Humanitarne organizacije zatražile su da parlament prije glasanja dobije precizne podatke o tome koliko bi građana moglo izgubiti pravo na pojedine naknade i kako bi planirane uštede uticale na njihove prihode.
Zatraženo je i da se u budžetu osigura dovoljno novca za isplatu svih zakonom garantovanih socijalnih prava, uključujući njihovo usklađivanje s inflacijom.
