Slovenija dio velike razmjene špijuna i zarobljenika

politicki.ba

Dvoje ruskih agenata, uhapšenih u Ljubljani, moglo bi već sutra biti u procesu razmjene koja uključuje SAD, Njemačku, Risiju i Bjelorusiju.

Dvoje ruskih špijuna, koji su se u Sloveniji predstavili kao državljani Argentine, priznali su krivicu na tajnom suđenju pred Okružnim sudom u Ljubljani. Oni su osuđeni na godinu i sedam mjeseci zatvora, a u kaznu im je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru i pritvoru koji je sada ukinut. Prema informacijama portala 24ur.com, oni će biti dio veće razmjene zarobljenika i špijuna između Rusije, SAD, Njemačke i Bjelorusije, koja je zakazana za sutra. Slovenija je tako postala važan član ove velike kampanje. 

"Razmjena špijuna koji su bili s nama kako bismo vratili ljude koji bi dugo bili zatvoreni, maltretirani ili čak pogubljeni, nije mala stvar", naglašava Boštjan Perne, bivši direktor obavještajno-sigurnosne službe Ministarstvo odbrane Slovenije.

Kako Slovenija nema zarobljenika u Rusiji kojeg bi mogla zamijeniti za ruskog špijuna, ne može izvršiti razmjenu zarobljenika ni sa Rusijom. Zarobljeni ruski špijun može biti izručen Rusiji, a Moskva bi potom njihove zatočene državljane predala drugim zapadnim zemljama u zamjenu za njih.

Slovenačka policija je 5. decembra 2022. godine, u prisustvu pripadnika obavještanje službe (Sova), u ljubljanskom naselju Črnučani uhapsila ruske špijune Anu Valerevnu Dulčevu i Artema Viktoroviča Dulčeva, koji su se predstavljali kao državljani Argentine pod imenima Ludwig Gisch i Maria Rosa Mayer Munos. Od tada su u pritvoru, ona u Igu, on u Povšetovoj. Prema saznanjima portala N1 , oni su šutjeli tokom ispitivanja, za šta su obučeni kao ilegalni agenti ruske obavještajne službe SVR. 

Prema pisanju Wall Street Journala, meta njihove špijunaže u Sloveniji bila je Agencija EU za saradnju energetskih regulatora (Acer) sa sjedištem u Ljubljani, nedaleko od njihove kuće. Sloveniju su koristili kao bazu za putovanja u Italiju, Hrvatsku i drugdje u Evropi za kontakte sa drugim obavještajnim agentima, kojima su prenosili naređenja iz Moskve.

Ilegalci su špijuni koji se godinama školuju u Rusiji, a potom se potpuno odreknu porodice u domovini i odsele u inostranstvo, najčešće sa lažnom špijunskom porodicom. Ruski špijuni u Sloveniji imali su i dvoje djece, a kao paravan imali su i kompjutersku kompaniju i online umjetničku galeriju s kancelarijom u Parmovoj ulici u Ljubljani. Informacije dobijaju uglavnom putem umrežavanja, grade odnose sa političarima, diplomatama i biznismenima, a zatim ih šalju u Kremlj. 

Dvoje ruskih špijuna priznala su krivicu na tajnom suđenju, ali, prema informacijama 24ru.com, kaznu neće služiti u Sloveniji, jer će postati dio veće razmjene zarobljenika koja se očekuje između Rusije, SAD, Njemačke i Bjelorusija. Prema  nezvaničnim informacijama, razmjena počinje sutra. Spekuliralo se da je za razmjenu bio zakazan i poznati opozicioni aktivista Aleksej Navaljni, koji je preminuo u zatvoru.

Za vrijeme dok je dvojac čamio iza rešetaka slovenačkih zatvora, djelovala je tiha diplomatija: "Šire, na savezničkom nivou,  postojao je neki logičan dogovor o razmjeni špijuna. Ovo je, moram reći, očekivano", rekao je u emisiji 24 UR Boštjan Perne, bivši direktor obavještajno-sigurnosne službe Ministarstva odbrane Slovenije.

Kakav je, takav je i bivši šef vojne obavještajne službe, u svjetlu ovoga se očekuje i epilog na Okružnom sudu u Ljubljani. Rusi su priznali krivicu. Oni su u međuvremenu već odslužili kaznu, ali sada nezvanično slijedi drugi korak: predaja para jednom od zapadnih saveznika, pa će tek onda biti razmijenjeni sa Rusijom ili Bjelorusijom. U strogoj tajnosti, naravno, pa se barem za sada ne zna kako će, gdje i kada dvije strane implementirati navodni sporazum.

"Naši saveznici su to dogovorili i dotjerali, ali Slovenija je tu nešto nova. Mislim da ćemo slijediti upute i preporuke koje su nam dali naši saveznici, kako će se to tačno i u kom roku  odvijati, ali mislim vrlo brzo ili prilično brzo bih rekao da je sada nećemo vidjeti kako živi negdje u našem hotelu", kaže Perne.

On je objasnio da Slovenija nema svoje državljane uhapšene zbog špijunaže ni u Rusiji ni u Bjelorusiji. "Međutim, ovdje je ključno da Slovenija djeluje kao čvrst ili pouzdan saveznik, što nije zanemarljivo, što je za nas vrlo pozitivno", naglasio je.

Prije - tako se čini - skore zamjene, kruže posebno dva imena. Zajedno sa svojim saveznicima, Slovenija spašava njemačkog državljanina Rica Kriegera, osuđenog na smrt u Bjelorusiji, i američkog novinara Evana Gershkovicha, zatvorenog u Rusiji . "Mi spašavamo ljude koji bi bili u teškoj situaciji ili čak pogubljeni. Nije mala stvar razmjenjivati ​​ove špijune koji su bili sa nama kako bismo vratili ljude koji bi dugo bili zatvoreni, maltretirani ili čak pogubljeni", istakao je on.

Špijun uhapšen u Sloveniji stoga bi mogao biti "trampljen" za američkog novinara Evana Gerškoviča, kako je u junu za N1 objasnio Vojko Volk, državni sekretar za međunarodne poslove i nacionalnu sigurnost u kabinetu premijera Roberta Goloba. Tada je na pitanje o razmjeni odgovorio da su sve opcije otvorene, ali da ne može puno reći šta rade na polju nacionalne sigurnosti. 

Novinar Wall Street Journala Gerškovič osuđen je u Rusiji 19. jula ove godine na 16 godina zatvora. Suđenje je proteklo izuzetno brzo, a nakon samo tri ročišta optužen je da je njegova novinarska ekspedicija u Jekaterinburg u martu 2023. bila samo paravan za prikupljanje informacija o ruskom proizvođaču tenkova Uralvagonzavod, koji je tada trebao biti predat američkoj tajnoj službi. 

Gerškovič je tako postao prvi novinar nakon pada Sovjetskog Saveza koji je osuđen za špijunažu u Rusiji. Evropska unija i mnogi evropski lideri već su reagirali kritički, dok je američki predsjednik Joe Biden ponovio da je Gerškovič nevin i naglasio da SAD rade na njegovom oslobađanju.

Međutim, Moskva nikada nije pružila dokaze o njegovoj navodnoj špijunaži. Kremlj je do sada odbijao komentirati konkretnu razmjenu, ali je Rusija prošlog mjeseca objavila da su razgovarali o mogućoj razmjeni zarobljenika sa Sjedinjenim Državama. Kremlj je naglasio da informacije o razmjeni treba ostati daleko od medija, prenosi portal US News.

Bivši američki marinac Paul Whelan, koji je uhapšen u Moskvi u decembru 2018. godine i proglašen krivim za špijunažu 2020. godine i osuđen na 16 godina zatvora, također bi mogao biti dio razmjene.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji godinama pokušava vratiti likvidatora ruske tajne službe FSB Vadima Krasikova, navodno ima koristi od razmjene. Krasikov je 2019. pucao bivšem čečenskom komandantu Zelimhanu Hangošviliju prvo u leđa, a zatim dva puta u glavu usred bijela dana u berlinskom parku. Tokom likvidacije u parku je bilo i mnogo porodica i djece. 

On je ubio Hangošvilija jer se borio protiv Rusije u drugom čečenskom ratu, a Rusija je uvjerena da je on vodio i napad u Ingušetiji 2004. godine u kojem je ubijeno na desetine ruskih policajaca. Krasikov je u Njemačkoj osuđen na doživotni zatvor. 

BBC se prije nekoliko mjeseci obratio trojici članova odbora za vanjske poslove njemačke vlade i pitao ih da li bi pristali na oslobađanje, ali su se sva trojica protivili oslobađanju. Ulrich Lechte iz Slobodne demokratske partije, koja je dio vlade kancelara Olafa Scholza, insistirao je da Njemačka "ne smije učiniti ovu uslugu Rusiji". 

"Po mom mišljenju, to bi bila neka vrsta amnestije koja bi poslala politički signal da Rusija može nastaviti ubijanja na njihovoj teritoriji, a ubice će biti oslobođene i nekažnjene", istakao je. 

Međutim, sada se navodi da je Njemačka pristala da preda Krasikova u zamjenu za 30-godišnjeg njemačkog državljanina Rica Kriegera, koji je u Bjelorusiji osuđen na smrt streljanjem. Tamošnji režim ga je optužio da je došao u Bjelorusiju po instrukcijama ukrajinske tajne službe kako bi izvršio teroristički napad u blizini željezničke mreže. 

Bjelorusija je također optužena da je natjerala Krigera da prizna krivicu, a mučenje zatvorenika nije neuobičajeno u ovoj zemlji. Istovremeno, Bjelorusija je jedina država u Evropi koja stvarno provodi smrtnu kaznu. Da će Kriger biti uključen u razmjenu govori i činjenica da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko juče pomilovao Krigera.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.