Nakon 17 godina čekanja i bolnih promjena koje su tek počele, Sjeverna Makedonija danas je počela pregovore s Evropskom unijom o pristupanju.
Na tom putu ova država morala je promijeniti ime, trpjela je više od deceniju dugu blokadu Grčke, te pet godina "ručne" Bugarske.
Kako bi postala članica NATO, Makedonija je svom imenu, zbog insistiranja Grčke, morala dodati naziv "Sjeverna".
Da bi otvorila pregovore s EU, ona je u svoj ustav dodala i bugarsku nacionalnu manjinu.
Promjene Ustava trebale bi uslijediti ubrzo, ali su neizvjesne.
Za to je potrebna dvotrećinska većina, a vladajući je - trenutno - nemaju.
Ipak, prva Međuvladina konferencija (IGC) uprvo je završena u Briselu.
"Veliko mi je zadovoljstvo što nakon 17 godina čekanja danas konačno počinjemo pregovore. Otvaramo nove perspektive za državu i građane i polako, ali sigurno ulazimo u veliku evropsku porodicu, što je već decenijama naš prioritetni strateški cilj", rekao je predsjednik Vlade Republike Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski.
On je prisustvovao prvoj sesiji IGC-a.
Zajedno s Sjevernom Makedonijom, na sesiji je bio i premijer Albanije Edi Rama.
Od evropskih zvaničnika prisustvovali su i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, premijer Češke Republike Petr Fialo, u svojstvu predsjedavajućeg Evropskog vijeća, te šef diplomatske službe EU (EEAS) Josep Borrell.
Rama nije krio svoje nezadovoljstvo.
Njegova zemlja čekala je 12 godina na početak pregovora.
Za makedonske medije od velike je važnosti činjenica da su oba službena jezika te države - albanski i makedonski - uključena u strukture EU. 
