Gradnja tunela Prenj, jednog od najzahtjevnijih i najskupljih objekata na Koridoru 5C, već godinama je praktično zaustavljena. Nakon što su evropski kreditori obustavili finansiranje izgradnje pojedinih dionica zbog afera koje potresaju Javnu kompaniju Autoceste Federacije BiH, o ovom projektu gotovo da više nema javnih informacija.
Tunel Prenj ključan je za povezivanje sjevernog i južnog dijela Koridora 5C kroz Hercegovinu. Njegova izgradnja godinama se najavljuje kao jedan od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata u Bosni i Hercegovini, ali projekat, iako se o njemu govori već približno deset godina, još nije ušao u fazu konkretne izgradnje.
U takvoj situaciji, koncesioni model, po uzoru na Južnu interkonekciju, mogao bi predstavljati jednu od mogućih opcija za realizaciju projekta. Prema tom modelu, strateški partner bi preuzeo finansiranje, projektovanje, izgradnju i upravljanje infrastrukturom, čime bi se smanjio pritisak na javne budžete i omogućilo pokretanje radova.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić potvrdio je krajem maja za Vijesti.ba da je Vlada FBiH razgovarala s američkim kompanijama koje su iskazale interes za finansiranje i izgradnju dijela Koridora 5C, uključujući dionicu od Ivana do Mostara Juga.
Nikšić je tada kazao da je Vlada FBiH, nakon iskustva s projektom Južne interkonekcije, prepoznata kao ozbiljan sagovornik za realizaciju ovakvih infrastrukturnih projekata.
O iskazanom interesu, kako je naveo, upoznati su i predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Posebno je važno što bi, prema njegovim riječima, realizacija takve ponude mogla biti provedena bez dodatnog opterećenja budžeta Federacije BiH kroz izdavanje garancija.
„U ovoj ponudi ne postoji zahtjev za osiguranje 500 miliona iz budžeta za tunel Prenj“, rekao je Nikšić.
Upravo je finansiranje jedan od najvećih problema projekta. Tunel Prenj jedan je od najskupljih objekata na cijeloj trasi Koridora 5C, a njegova izgradnja zahtijeva velika sredstva i složene geološke i građevinske radove.
Koncesioni model, ukoliko bi bio pravno i finansijski usaglašen, mogao bi otvoriti prostor za uključivanje privatnog ili državnog strateškog partnera koji bi preuzeo najveći dio rizika i troškova izgradnje. Država bi, zauzvrat, partneru omogućila upravljanje infrastrukturom i povrat investicije kroz ugovoreni model.
Međutim, za realizaciju takvog scenarija bilo bi potrebno riješiti brojna pitanja – od modela koncesije i javnog interesa do vlasništva nad infrastrukturom, načina naplate i kontrole uslova pod kojima bi privatni ili strani partner dobio pravo upravljanja.
Tunel Prenj zato ostaje jedan od ključnih testova za budućnost Koridora 5C u Bosni i Hercegovini. Bez njegove izgradnje, završetak cjelovite trase kroz Hercegovinu ostaje znatno složeniji i skuplji.
Nakon godina najava, sada se kao potencijalna opcija pojavljuje mogućnost da američki kapital i kompanije preuzmu dio posla koji evropske finansijske institucije više ne žele finansirati pod dosadašnjim uslovima.
Za sada, međutim, nije poznato da je s bilo kojom američkom kompanijom potpisan konačan ugovor niti da je postignut formalni dogovor o finansiranju i izgradnji tunela Prenj.
(Vijesti.ba)
