Politički analitičar Milan Sitarski smatra da će izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine otvoriti prostor za smirivanje bošnjačko-hrvatskih odnosa, ali da će hrvatske stranke u pregovorima o novoj vlasti insistirati na izmjenama Izbornog zakona kako se, prema njegovim riječima, "sindrom Komšić" više ne bi mogao ponoviti.
Gostujući u Danu uživo, ocijenio je da SDA, Stranka za BiH i Demokratska fronta mogu formirati većine u pojedinim kantonima, ali da takav model neće moći jednostavno prenijeti na federalni i državni nivo. Govorio je i o rezultatima oktobarskih izbora, budućnosti hrvatske opozicije, ulozi visokog predstavnika te predstojećim izborima u Srbiji, za koje strahuje da bi mogli završiti osporavanjem rezultata.
Zašto su SDA, SNSD i HDZ ostvarili dobre rezultate?
Analizirajući oktobarske izbore, Sitarski je ocijenio da rezultat SDA jeste značajan, ali da se ne može govoriti o apsolutnoj pobjedi.
"Kod SDA prvo ta pobjeda nije apsolutna. Ipak, oni su ostvarili značajan rezultat, ali nisu uspjeli preko polovine bošnjačkih birača ili preko polovine glasova u bošnjačkim sredinama", rekao je.
Prema njegovoj ocjeni, nezadovoljstvo radom Trojke i pojedinim političkim potezima njenih stranaka doprinijelo je uspjehu SDA i Stranke za BiH.
Kada je riječ o Rs, Sitarskog je najviše iznenadilo to što je odnos snaga između vlasti i opozicije ostao gotovo nepromijenjen.
"Sve zajedno stranke vlasti jesu možda i jedan posto dobile manje glasova nego 2022. godine, ali to nije otišlo opoziciji, nego je otišlo nekim novim listama", naveo je.
Za rezultat HDZ-a BiH smatra da je, osim njegove kampanje, presudna bila pogrešna strategija hrvatske opozicije.
"Ona je trebala, da sam ja bio njihov savjetnik, savjetovao bih im da kritikuju HDZ po pitanju politika na nivou županije ili federalne Vlade, da kritikuju hrvatske kadrove u federalnoj Vladi ili Vijeću ministara", kazao je.
Umjesto toga, smatra Sitarski, opozicija se previše usmjerila na izbor člana Predsjedništva BiH, zanemarujući druge političke teme.
Kao primjer naveo je Zapadnohercegovački kanton, gdje je, prema podacima koje je iznio, podrška HDZ-u porasla sa 63 na 72 posto.
"Ne vjerujem da će hrvatska petorka opstati u ovom sastavu"
Sitarski smatra da je udruživanje hrvatskih opozicionih stranaka moglo stvoriti ozbiljniju konkurenciju HDZ-u BiH, ali da su pogrešne strateške odluke oslabile taj potencijal.
"Mislim da je postojala šansa da njihovim ujedinjavanjem HDZ dobije ozbiljnog rivala. Nije dobro igrati utakmicu sam sa sobom", rekao je.
Ipak, ne očekuje da će opozicioni savez nastaviti djelovati u dosadašnjem sastavu.
"Ne vjerujem da će petorka u ovom sastavu opstati", poručio je, navodeći da su se već tokom izborne noći mogle uočiti razlike u pristupu među njenim članicama.
SDA, SBiH i DF ne mogu svuda preslikati kantonalni model
Govoreći o formiranju vlasti, Sitarski se osvrnuo na mogućnost saradnje SDA, Stranke za BiH i Demokratske fronte.
Prema njegovoj procjeni, ove stranke mogle bi formirati većinu u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu, ali će na drugim nivoima morati razgovarati i s drugim političkim akterima.
"Oni će formirati većine tamo gdje mogu, ali također tamo gdje ne mogu, neće ni njihova biti zadnja", kazao je.
Posebno je naglasio da se model saradnje iz kantona s bošnjačkom većinom ne može automatski prenijeti na Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton, a naročito ne na Federaciju BiH i državni nivo.
"Tu zaista će se morati pokazati mnogo više smisla za realizam, smisla za prihvatanje realnosti i za otvaranje prema potencijalnim partnerima koji nisu zaobilazni", ocijenio je.
Na pitanje o budućnosti SDP-a, Sitarski je rekao da ostanak u opoziciji ne mora nužno biti politički nepovoljan.
Podsjetio je da su SDA i Stranka za BiH ostvarile značajan izborni rezultat nakon opozicionog djelovanja, dok je DF, također kao opoziciona stranka, zabilježio znatno slabiji rezultat. S druge strane, unutar Trojke, prema njegovoj analizi, SDP je ostvario bolji rezultat nego na prethodnim izborima, za razliku od NiP-a i Naše stranke.
Izbor Filipović i pitanje "sindroma Komšić"
Jedno od centralnih pitanja razgovora bilo je može li izbor Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH doprinijeti smirivanju odnosa između Bošnjaka i Hrvata.
Sitarski smatra da su ti odnosi ponovo pogoršani nakon 2018. godine i da će hrvatske političke stranke, uprkos ovogodišnjem izbornom rezultatu, tražiti dugoročno rješenje kroz izmjene izbornog zakonodavstva.
