Dodikova "borba" za kršćanstvo: Gdje je 30.000 banjalučkih katolika?

Redakcija Mostar

Samo u gradu Banjoj Luci bilo ih je oko 30 hiljada, a sada je njihov broj pao na manje od hiljadu.

Lider SNSD-a Milorad Dodik posljednjih mjeseci uporno ponavlja tezu kako je danas na djelu borba islama protiv kršćanstva, pritom tvrdeći kako su Srbi u BiH to prvi prepoznali kao opasnost 1992. godine, pišu vijesti.ba

Nastavak je to intenzivne i opsežne kampanje kojom se pokušava prikazati kako se agresija na BiH vodila s drugim ciljem, a ne onim dokazanim kroz presude Tribunala u Hagu, te se pokušavaju opravdati brojni zločini i genocid nad Bošnjacima. Pokušava se dakle naknadno promijeniti uzroke rata u BiH.

No, niti jednog radikalnog islamiste nije bilo u Banja Luci ili Prijedoru 1992. godine, ali su svi tamošnji muslimani protjerani i uklonjeni su tragovi njihovog vjekovnog postojanja. Nije ih bilo ni u Podrinju, nego su zvjerski pobijeni i protjerani.

Šta će Dodik reći o katolicima na ovim područjima, o sa zemljom sravnjenoj porodičnoj kući kardinala Vinka Puljića, o selu Briševo kod Prijedora gdje su srpske snage u julu 1992. godine ubijeno 67 Hrvata?

Banjolučka biskupija jučer je saopštila da je pala na tek nešto više od 22 hiljade vjernika.

Banjolučki biskup don Željko Majić na godišnjem saboru svećenika te biskupije iznio je podatke po kojima je krajem 2025. godine tamo bio 22.951 vjernik, a do početka srpske agresije 1992. godine Banjolučka biskupija je imala 129 hiljada vjernika.

Samo u gradu Banjoj Luci bilo ih je oko 30 hiljada, a sada je njihov broj pao na manje od hiljadu.

Ako je, kako Dodik tvrdi, agresija na BiH bila borba kršćanstva protiv islama, kako će onda objasniti sudbinu desetina hiljada katolika protjeranih iz Banje Luke i ostatka Bosanske Krajine?

Jesu li i oni bili prijetnja kršćanstvu ili je, ipak, cilj bio ukloniti sve one koji nisu pripadali zamišljenoj etnički čistoj teritoriji?

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.