Njemački kancelar Olaf Scholz najavio je novi samit posvećen zemljama zapadnog Balkana za novembar i to u Berlinu, kao dio podrške Berlinskom procesu. Vijest o novom samitu dolazi u trenutku kada se intenzivno govori o daljim koracima integracije zapadnog Balkana pod okriljem Evropske unije, iako se još uvijek osjeti gorak ukus nakon samitu junu na kojem nije bilo konkretnih koraka ni za jednu zemlju ovog regiona.
Upravo zato se očekuje da bi sastanak u novembru mogao biti nova prilika da se zemlje zapadnog Balkana "poguraju" dalje ka evropskom bloku. Prvenstveno, fokus je ipak na tome da se ubrza dalje rješavanje regionalnih pitanja kroz Berlinski proces, koji od početka ima i podršku Brisela, ali je u vrijeme pandemije praktično zaustavljen.
Istovremeno, novembar kao termin za održavanje samita uklapa se i u vrijeme kada bi već trebali biti poznati godišnji izvještaji Evropske unije o napretku zemalja regiona, ali i uoči decembarske međuvladine konferencije na kojoj zemlje članice odlučuju o novim koracima zemljaka koje su na evropskom putu. Okupljanje na inicijativu Njemačke tako donosi i novu nadu za kandidate, piše Euronews Srbija.
Ipak, prema ocjeni sagovornika ovog medija, ovaj sastanak prije svega ima značaj kao povratak Berlinskom procesu, koji je započela prethodnica Scholza, Angela Merkel. Samit bi trebao ponovo "vratiti na sto" regionalna pitanja također važna za integracije, dok će se o konkretnim pomacima ka članstvu odlučivati mjesec dana kasnije, na međuvladinoj konferenciji EU.
Samit zapadnog Balkana bit će održan u novembru ove godine u Berlinu kako bi se dao novi podsticaj takozvanom "Berlinskom procesu", najavio je njemački kancelar Olaf Scholz, ukazujući na činjenicu da je zapadnom Balkanu 2003. godine obećana brza i realna EU perspektiva, ali je ocijenio da se od tada malo toga dogodilo.
Ono što je iz Scholzove najave nakon razgovora sa slovenačkim premijerom Robertom Golobom ostalo posebno zvučno je da se njemački kancelar nada da bi na najavljenom sastanku mogao biti postignut dogovor o daljim konkretnim koracima za evropske integracije zapadnog Balkana, prije svega kroz korake koje podrazumijeva Berlinski proces.
Naime, njemački kancelar ovim sastankom nastavlja stopama svoje prethodnice, kancelarke Angele Merkel, tvorca inicijative, otpočele 2014. godine. Podrazumijeva seriju sastanaka najviših predstavnika država, predsjednika, premijera, ministara, ali i civilnog društva u oblastima ekonomske saradnje, održivog rasta, bilateralnih odnosa i regionalnog pomirenja.
Njemačka tako ostaje dosljedna podršci proširenja, o čemu je Scholz govorio i prilikom nedavne posjete Srbiji, a kako su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi uslovi i za članstvo u Evropskoj uniji, Berlinski proces vodi se paralelno sa procesom proširenja i Brisel godinama stoji iza njega i daje podršku nastavku saradnje.
"Ovaj samit nema direktne veze sa potencijalnim samitom sa državama zapadnog Balkana koji bi mogla organizirati Češka kao predsjedavajuća Vijeća EU. Scholz, kao što je i najavio tokom posjeta Beogradu i Prištini, želi nastaviti Berlinski proces. COVID-19, a onda i izbori u Njemačkoj usporili su tok ove inicijative, te Njemačka sada želi vratiti Berinski proces na velika vrata i pokrene stvari koje su stale", kazao je za Euronews Srbija Nemanja Todorović Štiplija, urednik sajta European Western Balkans.
Kako je objasnio, Berlinski proces podržavaju velike značajne zemlje Evropske unije, samiti su održavani u Berlinu, Parizu, Trstu, Londonu, što je važno za proces integracija.
