Pitanje državne imovine se mora riješiti. To sve glasnije traže i EU i SAD. Odgovornost je na domaćim političarima.
"Ne idem nigdje", poručio je Christian Schmidt.
U ekskluzivnom razgovoru za BHRT, u emisiji Zvonka Komšića - Jutro za sve on je poručio i da ne kani intenzivno koristiti Bonske ovlasti.
"Prošla je godina godina izgubljenih prilika Imali smo više prilika da se približimo Evropskoj uniji, jačamo integritet BiH, ali bez uspjeha. Neki koji su imali sudske epiloge, zaustavili su napredak", rekao je Schmidt.
U dužem i sve dinamičnijem intervjuu govorio je i o svojoj plaći, zahtjevima za ostavku ili smjenu, gašenju OHR-a, Bonskim ovlastima, neradi - ne svom - zahtjevima koje dobija...
On je upozorio i da je izgubljen i novac iz Evropske unije.
Schmidt je stava da nije samo jedna osoba kriva. Radi se, kaže, o saradnji.
Vijeće ministara moglo je mnogo više uraditi, a nije, nema ministra sigurnosti, ne znamo da li je ova koalicija uspješna.
"Bile su neke prilike da se situacija popravi, ali nažalost, one nisu iskorištene", rekao je visoki predstavnik.
Odbacio je kritike SNSD-a da je on kriv za krizu.
"Nipošto. Ni najmanje se ne osjećam krivim i odgovornim", rekao je.
Schmidt je i stava da oni koji su zaista odgovorni za ovu situaciju, krive druge da bi se sakrili.
"Nikada nisam dovodio u pitanje postojanje Rs, kao entiteta u BiH. Ja moram braniti Dejton, a ljudi nekada smišljaju političke fatamorgane. Takvim pojedincima moram reći da pogledaju prvo sebe. Šta je predsjednik ili premijer Rs učinio da stanje u njegovoj državi i njegovom entitetu budu bolje. Mislim da imaju loše rezultate", rekao je.
Upitan kada odlazi sa dužnosti, on je rekao da će otići kada ispuni mandat.
"Nisam nikada rekao da idem. Ne u ovom trenutku. Dok razvoj BiH nije nepovratno održiv, nadam se da ćemo to vremenom postići, ali ne već idućeg mjeseca, već za nekoliko godina".
Pojasnio je i da će OHR biti ugašen kada bude ispunjen 5+2.
Na upit Komšića da li je zadnji visoki predstavnik, on je kazao da to "samo Bog zna".
"Ne vidim da ima puno ljudi koji bi preuzeli moj posao.
A ja odista volim narod u BiH. Ne mogu reći da to osjećam prema svakom političaru u BiH", kazao je Schmidt.
Komšić ga je pitao da li je neko tražio od njega da podnese ostavku?
"Osim gospođe Cvijanović, nije niko".
Odbacio je tvrdnje da su Amerikanci tražili njegovu ostavku ili da ode s pozicije visokog predstavnika.
"Nadam se da ću biti posljednji visoki predstavnik i da moramo dati odgovore u narednim godinama i uspješno provesti program 5+2 i odvesti BiH prema evropskim integracijama na uspješan način".
Schmidt je ocijenio i da Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, koji je također protiv njega, "vrlo optimistična osoba".
"Ako on tvrdi, ili drugi, da stvari idu dobro i da vremenom neće trebati OHR, ok, to je politička pozicija. Smatram da nam treba optimitam, ali moramo zajednički raditi da situacija bude bolja.
Neko mi je jednom rekao da sam previše Nijemac i da trebam biti fleksibilniji. Možda to stoji. No, ja sam takav - želim raditi svoj posao.
Pa sam nekad iznenađen uvredama koje su mi upućene, jer ovo nije ili ne bi trebao biti dio razgovora među odraslim osobama, a dio je političkog vrtića.
Kada odem u Hercegovini ili Rs, građani se ne ponašaju prema meni na uvredljiv način.
Nedavno sam razgovarao s hrvatskim političarima, uključujući i 'legitimno prestavljanje' i mislim da je to nešto o čemu trebamo razgovarati, kao i o slučaju Sedjić Finci", rekao je Schmidt.
Upitan da li će nametati političke ili tehničke izmjene Izbornog zakona BiH, on je rekao da je to posao Parlamenta BiH.
"Razmislit ću šta mi možemo učiniti, ali pitanje izbora i Izbornog zakona ima veze i sa Ustavom, jer odluke Suda iz Strazbura moraju biti provedene. Stoga, svi trebaju sjesti i naći rješenje. Ovo što je tema, nije moja ovlast. Ustav BiH ne mogu mijenjati, ali mogu entitetske ustave", kazao je.
On je, na ponovljeno Komšićevo pitanje, rekao da je Izborni zakon - sa njegovim intervencijama - takav kakav je i da će se vjerovatno nove tehnologije koristiti u izbornom procesu.
Naglasio je da očekuje mnogo promatrača izbora, te da organi za provođenje izbora moraju biti u stanju da rade svoj posao.
Komšić je pitao da li će Schmidt namtnuti rješenja za državnu imovinu.
Visoki prestavik je kazao da je njegova prva inicijativa kada je stupio na dužnost prije 4.5 godina pozvao državne zvnaičnike, posebno parlamentarce, da krenu rješavati to pitanje, ali da to nije završili uspješno.
Sada je na stolu, rekao je dalje, inicijativa Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, ako i Šemsudina Mehmedovića, državnog zastupnika, te da čeka ishod.
"Pitanje državne imovine se mora riješiti.
Ali moram poručiti da je besmislena tvrdnja iz Rs da državna imovina BiH znači da nema tog entiteta. To je besmislica. Svaki dio ove države treba imati svoju imovinu.
Postoji veliki pristisak od EU i SAD da se to pitanje riješi.
Spreman sam pomoći na konstruktivan način, ali smatram da izabrani zvaničnici to moraju riješiti. A ja ću im pomoći ukoliko bude neophodno".
Upitan zašto ne reagira na opetovano obilježavanje 9. januara, on je rekao da se radi o pravnim slučajevima.
"Niko ne oduzima pravo Rs-u da obilježava paznike. Problem je način na koji se to radi. Ovaj praznik je neustavan jer je tako odlučio Ustavni sud BiH. Treba pozvati svakog građanina da proslavi taj dan. A ovaj to nije". poručio je.
Schmidt smatra da institucije BiH moraju reagirati uvijek kada se krši zakon.
Komšić ga je pitao zašto nije riješeno pitanje 6 institucija kulture, on je odgovorio da je uradio važan korak u tom sektoru, ali da nije "komisija za budzet". Upitao je zašto nije ispoštovan stav Predsjedništva BiH da ove institucije imaju svoj budžet.
"Pratit ću i dalje ovu stvar, neki napredak je napravljen, ali su neki u mnogo većim problemima u odnosu na ranije. Nacionalna i univerzitetska biblioteka ima problem sa smještajem, da se to pokušava riješiti...".
Komšić ga je pitao da li će reagirati da se ne ugasi program BHRT-a, Schmidt je opet lopticu prebacio institucijama BiH.
"Nakon moje intervencije, uposlenici 6 institucija kulture dobili su plaću".
Voditelj "Jutra za sve" pitao je da li će reagirati u slučaju BHRT-a, kako je to uradio u slučaju Viaducta, "gdje ste novac prebacili u nigdje".
Schmidt je rekao da je dobio pismo BHRT-a, da razumije brige, te da institucije BiH trebaju riješiti ovaj problem.
"G. Forto traži rješenje, pokušava se riješiti ovaj problem..."
Razgovor je već postajao "dinamičniji", pa je Komšić intervenirao i rekao da se ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) hvali da je izbacio BHRT iz budžeta.
"Zar doista mislite da će Amidžić pristati, da će Staša Košarac, koji vam je poslao pismo i one sadržaje koje ne želim pominjati, da se riješi problem. Zašto ne reagirate?"
Schmidt je ponovo problem vratio na adresu institucija BiH.
On je uporno odbijao prihvatiti da se bavi ovim problemom.
Komšić je rezimirao - "nećete intervenirati u izborni zakon, državnu imovinu, BHRT... Šta ćete raditi?
Schmidt je i tu vratio lopticu domaćim akterima:
"Pitajte njih šta oni rade, šta će raditi. Oni su plaćeni da rade. Ne bi trebali ne raditi. Ne bi se trebali kriti iza nedostatka političke volje".
Pošto je i podigao ton, Komšić ga je pitao da li "vrišti" ovako i na sagovornike, on je odgovorio potvrdno.
"Ako vidim da ljudi s kojima razgovaram ne razumiju ili neće da razumiju, promijenim ton. A inače sam mirna osoba", kazao je.
Komšić je pitao da li je Schmidtova plaća 24.000 eura.
"To nije slučaj, a i da jeste, to je odluka međunarodne zajednice, a ne novcem BiH".
